Pčelarsko gospodarstvo Siniše i Josipe Dekan iz Sonte ove je sezone dobilo apikomoru. U prostoru koji su osmislili zajedno, a najvećim dijelom izgradili vlastitim radom, posjetitelji mogu udisati zrak iz košnica i odmarati se uz zvuk pčela. Prva sezona privukla je ponajviše mještane, dok za dolazak gostiju iz udaljenijih krajeva zasad nedostaje smještaj

Šezdesetak košnica temelj je pčelarskog gospodarstva Siniše i Josipe Dekan iz Sonte. Siniša se pčelama bavi četrnaest godina, a tijekom toga vremena, uz proizvodnju meda, raslo je i zanimanje za druge mogućnosti koje nudi pčelarstvo. Iz toga je prošle godine proizašla ideja o gradnji apikomore, objekta u kojem bi svoje iskustvo s pčelama mogli povezati s novim sadržajem za posjetitelje.

»Kada se čovjek godinama bavi pčelama, zaljubi se u to. Htjeli smo malo proširiti ono što radimo, uvesti neke nove stvari i imati novu ponudu«, kaže Siniša.

U apikomoru su smjestili četiri košnice povezane sa sustavom za inhalaciju te još tri ispod kreveta namijenjenog odmoru. Tako je uz pčelinjak nastao prostor koji im je, kako objašnjava Josipa, trebao biti svojevrsna kruna bavljenja pčelarstvom. Prostor su otvorili i drugim zainteresiranim ljudima, pa je uz osobno zadovoljstvo postao i proširenje ponude gospodarstva.

Vlastitim radom do nove ponude

Pri osmišljavanju objekta gledali su kako to rade drugi pčelari, osobito u Sloveniji. Ipak, nisu željeli jednostavno preslikati drvenu kućicu kakva se najčešće povezuje s apikomorama. Razmišljali su o materijalima i gradnji koji bi bili bliži sredini u kojoj žive.

»Naša je ideja bila napraviti to od materijala koje imamo ovdje u Vojvodini. Žena je predlagala i kuću od naboja, nabijaču pokrivenu trskom, kako se nekada gradilo. I meni se ta ideja svidjela, ali danas više nije lako pronaći nekoga tko bi to znao napraviti. Na kraju sam kućicu sazidao od cigle i mislim da je dobro ispala«, objašnjava Siniša.

Najveći dio građevinskog posla obavio je sam, uz pomoć prijatelja. Uređenje je bilo zajednički posao, u kojem je svatko imao svoj dio. Siniša je više bio usmjeren na gradnju i smještaj košnica, a Josipa je birala detalje koji će prostoru dati toplinu i osobni pečat. Otvaranju apikomore prethodilo je i učenje. Siniša kaže da je prošle godine završio edukaciju iz apiterapije i stekao certifikat. Bio je u šestoj generaciji polaznika programa međunarodnog karaktera, među kojima je bilo ljudi iz Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Predavanja su, navodi, držali liječnici različitih specijalnosti, a završetak je uključivao seminarski rad uz pomoć mentora.

»Važno je steći znanje. Slušali smo predavače iz različitih područja medicine, a na kraju smo morali napraviti i seminarski rad«, kaže on.

Na temelju onoga što je upoznao tijekom bavljenja pčelarstvom, Siniša ocjenjuje da je ovakav sadržaj u Sloveniji razvijeniji, dok kod nas interes tek treba graditi.

»Kod nas je to još u povoju. Ljudi su pomalo skeptični«, kaže, govoreći o iskustvu predstavljanja nove ponude.

Kućica sa sonćanskim potpisom

U unutrašnjosti se Josipin doprinos vidi i na zidovima. Autorica je slika među kojima središnje mjesto ima sveti Ambrozije, zaštitnik pčela i pčelara. Uz njega su prizori košnica i gusaka, motivi koji prostor povezuju sa selom i svakodnevicom ovoga dijela Bačke.

»Zaljubljenica sam u selo i sve naše što imamo, pa su tu i guske i košnice«, kaže Josipa, dodajući da su izgled unutrašnjosti osmišljavali zajedno, dok je ona više birala pojedinosti poput navlaka za stolice.

Iako je apikomora mjesto u koje dolaze ljudi, osnovni ritam u njoj i dalje određuju pčele. One ostaju u košnicama, a izlaze izvan objekta i u prirodi prikupljaju nektar i pelud. Sustav za inhalaciju povezuje košnicu s maskom preko koje korisnik udiše zrak. Oprema uključuje i peludski filtar. Siniša objašnjava kako pčele tijekom prerade nektara lepezanjem krila ventiliraju košnicu, a u zraku se mogu osjetiti mirisi njezina sadržaja. Drugi dio ponude čini odmor na krevetu postavljenom iznad triju košnica, pri čemu posjetitelj može slušati zujanje pčela.

»Cilj je da se čovjek opusti, da bude što opušteniji i sluša taj zvuk. Imali smo i korisnika koji su zaspali«, govori Siniša.

Takav boravak ipak treba razlikovati od medicinskog liječenja. Klinička istraživanja učinaka udisanja košničkog zraka još su ograničena, a ovakve prakse ne trebaju zamijeniti liječničku skrb ili propisanu terapiju. Osobe koje ih žele koristiti zbog zdravstvenih tegoba trebaju se prethodno posavjetovati sa svojim liječnikom.

Posjetitelji zasad uglavnom iz sela

Prva sezona rada dala im je priliku vidjeti kakav interes postoji u njihovoj sredini. Zadovoljni su odazivom, iako su očekivali više dolazaka izvan Sonte. O apikomori su obavještavali i putem Facebooka, no među posjetiteljima su zasad prevladavali mještani.

»Očekivao sam da će malo više ljudi dolaziti sa strane. Još to nije u mjeri koju smo očekivali, ali zadovoljni smo«, kaže Siniša.

»Dosta smo zadovoljni, pogotovo zato što smo to najprije osmislili za sebe, kao neku krunu svega ovoga bavljenja pčelarstvom. Malo smo se oglašavali na Facebooku i ljudi su počeli dolaziti. Iznenadila sam se odazivom, bilo ih je dosta«, kaže Josipa.

Za ljude koji bi dolazili iz udaljenijih krajeva postoji i praktično ograničenje, Dekanovi zasad nemaju smještaj u kojem bi ih mogli ugostiti. To je osobito važno kada se dolazak ne planira kao jedan kratki posjet. Upravo je razlika između lokalnih korisnika i gostiju sa strane jedno od iskustava koje izdvajaju nakon prve sezone.

Rad apikomore pritom ima i sezonski okvir. Krajem listopada, dok se pčelinja društva pripremaju za zimovanje, završava i razdoblje inhalacija u njihovu objektu. Košnice ostaju na svojim mjestima, a pčele će ondje prezimiti. Nastavak rada očekuju približno krajem ožujka ili početkom travnja, kada ponovno počne aktivnija sezona.

Uz novi sadržaj, svakodnevica gospodarstva i dalje je vezana za pčelinjak i med. Unatoč velikoj suši, Siniša ovogodišnju pčelarsku sezonu ocjenjuje povoljno. Na njihovu području oslanjaju se na tri glavne paše, tj. na uljanu repicu, bagrem i suncokret.

»Repica i bagrem još su uhvatili onu kišu koje je bilo, tako da je to bilo izuzetno dobro. I suncokret je nekako dosta dobro dao. Zadovoljni smo prinosom«, zaključio je Siniša Dekan.

Ivan Ušumović

Što je apikomora?

Apikomora je posebno uređen prostor povezan s košnicama, namijenjen udisanju zraka iz njihove unutrašnjosti i opuštanju uz zujanje pčela. Zrak se može dovoditi kroz cijev do inhalacijske maske, dok su pčele pregradama odvojene od posjetitelja i izlijeću na otvoreno. Pojedine apikomore imaju i ležajeve iznad košnica za odmor uz zvuk pčelinje zajednice. Takav boravak pripada području apiterapije, tradicionalne prakse koja uključuje pčele i pčelinje proizvode.