Jesenska sjetva u subotičkom ataru odmiče, a poljoprivrednici još ne znaju kada će biti raspisan javni poziv za drugi dio državnih potpora, koliki će iznos dobiti i pod kojim uvjetima. Iako je isplata najavljena prije početka jesenskih radova, službeni odgovor donio je tek najavu da će poziv biti objavljen kada se steknu odgovarajući uvjeti. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice Marko Gabrić upozorava da nakon višegodišnje suše, ovogodišnjeg nevremena i visokih troškova proizvodnje gospodarstvima nedostaje novca za nastavak radova. Dok čekaju jasna pravila i rokove, proizvođači moraju osigurati sjeme, gnojivo i gorivo te obaviti sjetvu, koja ne može čekati administrativne odluke
Sjeme, gnojivo i gorivo potrebno je osigurati prije ulaska u njivu, a novac na koji su poljoprivrednici računali za jesenske radove još čekaju. Druga rata osnovnih poticaja u biljnoj proizvodnji za 2026. godinu najavljena je prije početka sjetve, no proizvođači ni sredinom listopada nisu imali precizne informacije o javnom pozivu i isplati. Na to upozorava predsjednik Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice Marko Gabrić, koji i sam ovih dana obavlja sjetvu.
»Javnog poziva nema. Rekli su da će biti prije jesenske sjetve, a sjetva je u tijeku. Mi ćemo za otprilike dva dana završiti, a novca nema«, kaže Gabrić.
Njegova izjava opisuje problem s kojim se proizvođači suočavaju dok pokušavaju osigurati nastavak proizvodnje. Nakon ulaganja u prethodnu sezonu već nastaju novi troškovi, a bez poznatog iznosa i datuma državne potpore teško je procijeniti koliko novca još treba osigurati za sjetvu.
Dvije rate i nepoznati uvjeti
Prema službenom kalendaru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, osnovni poticaji u biljnoj proizvodnji ove su godine predviđeni u dvije rate. Za javni poziv za prvu ratu planirano je razdoblje veljače i ožujka, dok je za drugu navedeno razdoblje od rujna do studenoga. Riječ je o kalendaru objave poziva, što samo po sebi ne određuje datum kada će novac biti na računima poljoprivrednika. Javni poziv za osnovnu potporu od 18.000 dinara po hektaru otvoren je 2. ožujka, a zahtjevi su se mogli podnositi do 1. travnja. Kako je objavila Uprava za agrarna plaćanja, pravo su imala registrirana gospodarstva u aktivnom statusu, uz obnovljenu registraciju i prijavljene površine pod odgovarajućim kulturama, do najviše 100 hektara. Za taj je poziv izdvojeno ukupno 36 milijardi dinara. Uz osnovnu potporu proizvođači očekuju i dodatni iznos, pozivajući se na ranije dogovorenu podršku do 17.000 dinara po hektaru. Prošle je godine, prema javnom pozivu Uprave, taj iznos bio vezan uz regres za kupljeno i posijano certificirano sjeme, uz račun kao dokaz kupnje. Ovogodišnja najava druge rate, međutim, još ne daje odgovor hoće li pravila biti ista niti koliko će pripasti pojedinim proizvođačima. Ministar Dragan Glamočić je 24. veljače, na sjednici skupštinskog Odbora za poljoprivredu, najavio da će druga rata biti isplaćena prije jesenske sjetve i da neće biti manja nego prethodne godine. Prema objavi na službenoj stranici Vlade Srbije, najavio je i veću podršku onima koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Za proizvođače su zato, uz datum isplate, važni i konkretni kriteriji raspodjele.

Odgovor bez konkretnog datuma
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotice u priopćenju od 14. listopada podsjetilo je da je Ministarstvu 30. rujna upućen zahtjev za pristup informacijama od javnog značaja sa šest pitanja o drugoj rati. Kako navode u priopćenju, Uprava za agrarna plaćanja odgovorila je 12. listopada da će javni poziv biti objavljen u razdoblju rujan-studeni, »kada se za to steknu odgovarajući uslovi«. Prema navodima udruge, u odgovoru je navedeno i da još ne postoji dokument iz kojega bi podnositelj zahtjeva mogao dobiti odgovore na postavljena pitanja. Tako ni nakon službenog obraćanja nisu dobili precizne podatke o iznosu, uvjetima i rokovima isplate.
»U principu, ne znamo ni hoće li biti, ni koliko će biti. Držimo se toga da će biti u roku koji su napisali u kalendaru, ali sumnjam«, kaže Gabrić.
Udruga upozorava da široko razdoblje objave poziva nije dovoljno za sigurno planiranje radova. Proizvođači moraju unaprijed nabaviti repromaterijal, a sjetvu obavljati prema stanju zemljišta i vremenskim uvjetima. U priopćenju zato traže da iznosi i pravila budu poznati prije početka proizvodne godine. Ministarstvo je 21. rujna objavilo da je tijekom godine isplaćeno 84,8 milijardi dinara, odnosno 82,5 posto planiranih isplata za različite poticaje. Taj podatak pokazuje ukupnu realizaciju više mjera podrške, ali ne daje odgovor kada će biti isplaćena najavljena druga rata za biljnu proizvodnju. Gabrić smatra da je sustav postao teško razumljiv i da najave različitih oblika podrške, bez dokumenata koji ih jasno uređuju, dodatno zbunjuju poljoprivrednike.
»Umjesto da bude lakše i jednostavnije, oni sve kompliciraju«, kaže.
Za svaku litru goriva
Neizvjesnost prati i raspravu o pravdanju potpora računima, uvedenom ove godine. Prema uputi Uprave za agrarna plaćanja objavljenoj u srpnju, za pravdanje osnovnih poticaja priznaju se računi za sjeme, sadni materijal, mineralno gnojivo i sredstva za zaštitu bilja. Postupak se obavlja preko portala ePodsticaji, kroz posebnu opciju za pravdanje sredstava. Prema službenom priopćenju Narodne skupštine, Odbor za poljoprivredu je potom, na sjednici 24. kolovoza, zbog posljedica suše usvojio prijedlog da se pravdanje osnovnih poticaja od 18.000 dinara po hektaru ukine. Gabrić kaže da proizvođačima koji doista obrađuju zemlju dokazivanje ulaganja ne predstavlja teškoću jer račune za repromaterijal ionako imaju.
»Nama nije problem opravdati subvencije računima. Imamo računa na pretek. Tko radi zemlju, taj ih sigurno ima i nije mu problem opravdati sredstva. Problem ima onaj tko uzima subvencije, ne radi zemlju, a nema račune«, ističe.
Veći problem vidi u financijskom iscrpljivanju gospodarstava. Prema njegovu iskustvu, dio proizvođača već rasprodaje mehanizaciju i zemlju, a višegodišnja suša i ovogodišnje nevrijeme dodatno su otežali položaj poljoprivrednika u subotičkom ataru. Zbog toga je, kaže, svaki dinar potreban za nastavak radova.
»Kod mene je katastrofalna situacija. Boriš se za svaku litru nafte da sve posiješ i da se sve uradi«, govori Gabrić.
Kao mjeru koja trenutačno funkcionira navodi povrat akcize na gorivo. Prema njegovim riječima, nakon podnošenja zahtjeva donosi se rješenje i slijedi uplata, što proizvođačima olakšava troškove. Upravo takva mogućnost da računaju na novac potrebna im je i kod potpora po hektaru. Gabrić pritom naglašava da subotička udruga nije donijela odluku o izlasku na bilo kakve prosvjede te da prati situaciju. Dok čekaju daljnje informacije o drugoj rati, poljoprivrednici nastavljaju sjetvu i plaćaju njezine troškove.
Ivan Ušumović