U nastavku 4. susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji održava se međunarodna znanstveno-stručna konferencija posvećena Hrvatima u Srbiji. Sudionici konferencije, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija iz Hrvatske i Mađarske, bave se povijesnim, demografskim, jezičnim i identitetskim pitanjima hrvatske zajednice u Srbiji.
Akademik Stjepan Ćosić, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, bavio se temom »Hrvati katolici u Beogradu između dva svjetska rata: demografski uzlet, institucionalna izgradnja i Plečnikova crkva sv. Ante kao žarište identiteta« a dr. sc. Domagoj Novosel, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest, predstavio je rad »Karmelićani na razmeđi Sombora i Remeta«. Dr. sc. Stjepan Blažetin sa Sveučilišta u Pečuhu, prikazao je ostavštinu biskupa Ivan Antunovića kao romanopisca.
O bunjevačkom pitanju i njegovim promjenama od 1918. godine do danas govorio je dr. sc. Robert Skenderović, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest (»Bunjevačko pitanje danas – što se promijenilo, a što je ostalo isto od 1918. godine«). Dr. sc. Filip Škiljan, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, predstavio je primjere iz banatskih sela (»Hrvati u Banatu – primjeri iz sela Boka, Neuzina i Radojevo (Klarija)«) dok je prof. dr. sc. Ivica Miškulin, predstavnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, govorio o položaju Hrvata u Srbiji od 1989. do 1992. godine (»Hrvati u Srbiji 1989. – 1992.: položaj, susjedi, perspektive«).
Identitetskim i jezičnim pitanjima bavili su se dr. sc. Darko Gavrilović, predstavnik Instituta za istraživanje migracija (»Kontinuitet i fragmentacija: hrvatski identitet u Vojvodini u trijadnom okviru manjinske politike«) i dr. sc. Milan Bošnjak, predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (»O hrvatskom jeziku u Srbiji«). Izv. prof. dr. sc. Mario Bara, predstavnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izlaže na temu »Autohtonost i kulturni kontinuitet: jezik kao temelj hrvatskoga identiteta u Srbiji«, a dr. sc. Domagoj Vidović, predstavnik Instituta za hrvatski jezik, govori o »Bunjevačkim govorima između dijalektologije i jezične politike«. O jezičnim posebnostima mjesnih govora govori i prof. dr. sc. Sanja Vulić, predstavnica Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (»Značenjske zanimljivosti u mjesnim govorima Hrvata u Srbiji«).
Dr. sc. Lidija Bogović, predstavnica Instituta za istraživanje migracija, koja predstavlja temu »Od prvoga godišta do suvremenih izdanja – tematske i jezične promjene u mjesečniku Hrvatske novine«.
Demografskim kretanjima posvećena su dva rada. Dr. sc. Nenad Pokos i Juraj Pokos, predstavnici Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, analiziraju »Promjenu broja Hrvata u Srbiji 1981. – 2022. po gradovima i općinama«, dok dr. sc. Nikola Šimunić, Dražen Živić i Ivo Turk, predstavnici Instituta za istraživanje migracija i Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, predstavljaju rad »Unutarnje migracije Hrvata u Srbiji: prostorni obrasci i demografska obilježja (2015. – 2024.)«.
U planu je tiskanje zbornika s predstavljenim radovima koji će biti predstavljen iduće godine u Novalji.