Arhiv tekstova

Potomci moravskih Hrvata danas uglavnom ne govore hrvatski, ali ohrabruje to što pokazuju interes za svoje korijene te provode projekte kojima je cilj dokumentirati sjećanja starih moravskih Hrvata i sačuvati njihovu kulturu i tradiciju, kaže Lipovac

Hrvatska nacionalna manjina u dvanaest europskih država (V.)

Ne očekujem od međunarodnih organizacija da riješi naše probleme, ali očekujem da nam ne otežavaju, očekujem da se otvoreno i konkretno pobune protiv narušavanja europskih vrijednosti. Svojom šutnjom na ono što se dešava oni ugrožavaju i nas

Tamara Skrozza, novinarka Vremena i Agencije FoNet

Uz pomoć projekta »Dajmo djeci korijene i krila« igračkama smo dali drugi život

Nematerijalna kulturna baština Hrvatske (IV.)

Treća strana medalje

Ušuškana uz Dunav i njegove ritove Vajska živi svoj miran seoski život. S jedne strane Dunav i granica, s druge strane otvoreni atari bačke zemlje. Tu žive i iste brige dijele Srbi, Hrvati, Romi, Mađari, Slovaci…

Hrvatska riječ u Vajskoj

Hrvati su, iako po brojnosti vrlo mala zajednica, u Temerinu po posljednjem popisu bili na trećem mjestu od onih zajednica koje su etnički opredijeljene. U cijeloj ih je općini bilo 165

Hrvati u Temerinu

Posjet školi u Bezdanu

Sjednice Kriznog stožera zbog pogoršanja epidemiološke situacije

Novi poglavar SPC-a patrijarh Porfirije

Umro je najveći čarobnjak riječi na ovim prostorima i Čovjek koji je voljen snagom koja se može mjeriti samo s onom prema Titu

Odlazak Đorđa Balaševića

Sastanak u HNV-u

U Slovačkoj je u 16. i 17. stoljeću zabilježeno oko 90 naselja gdje su Hrvati živjeli, od čega su do danas ostala samo četiri sela: Čunovo, Devinsko Novo Selo (Devínska Nová Ves), Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Hrvatski Jandrof (Jarovce). Smatramo da zajednica Hrvata u Slovačkoj danas broji od 3.000 do 4.000 pripadnika, kaže predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Radoslav Jankovič

Hrvatska nacionalna manjina u dvanaest europskih država (IV.)

Na jednom se mjestu ovako predstavio: »U jednom snu radio sam kao kuhinjski radnik, pomažući glavnom kuharu. To je bila kuhinja Da Vincijevog studija. On je bio slikar, kipar, arhitekt, glazbenik, matematičar, inženjer, izumitelj, anatom, geolog, astronom, kartograf, botaničar, povjesničar i pisac. Prijavio sam se za rad u kuhinji samo kako bih saznao sastojke i recepte za hranu koju kuhar pripravlja za Da Vincia. Mislio sam: mora biti da on jede nešto posebno. Želio sam jesti tu hranu i sam«

Vladimir Radibratović, ilustrator i karikaturist