Arhiv tekstova

»Bećarac je usmenoknjiževni oblik, jer su deseteračke distihe ljudi smišljali u raznim prigodama i za vrijeme tradicijskih običaja. Velika većina tekstova prenosila se ‘s koljena na koljeno’ i tako zapisivala pa su očuvani sve do danas, a vremenom su nastajali i novi tekstovi«, kaže Lucija Malović

Nematerijalna kulturna baština Hrvatske (VI.)

Treća strana medalje

Na zahtjev stranke po mjestu prebivališta radi se Zapisnik na temelju kojeg se upisuje nacionalna pripadnost u njenu matičnu knjigu rođenih. Zapisnik se sastavlja na traženom jeziku koji je u službenoj uporabi i ne plaća se dodatno

Upis nacionalne pripadnosti u izvode iz matičnih knjiga

Održana javna sjednica Komisije za planove Grada Subotice

Ban Jelačić je najveći politički prvak Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u drugoj polovici XIX. stoljeća, kazao je u uvodu Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda

Kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Sudionici ovogodišnjeg festivala su učenici 20 glazbenih škola iz tri zemlje * Dodijeljene nagrade najboljim učenicima * Snimka festivala se može pogledati na YouTube kanalu Tambura instrumental festival

Tambura instrumental festival

Skupština grada Subotice je s 58 glasova za i 2 protiv, usvojila Odluku o pristupanju promjeni Statuta grada Subotice čime je pokrenuta procedura uvođenja »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu

Usvojena odluka o pristupanju promjeni Statuta Grada Subotice

Reagiranja na inicijativu za uvođenje »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu

Moliški Hrvati su zbog svoje izoliranosti sačuvali arhaične govore koji potječu od mlađeg ikavsko-štokavskoga narječja koji se govorio na granici čakavske i štokavske skupine narječja između Cetine i Neretve u XV. stoljeću

Hrvatska nacionalna manjina u dvanaest europskih država (VI.)

Ljepota i bogatstvo organskih govora krije se upravo u njihovoj šarolikosti i neuhvatljivosti, neukalupljenosti i slobodi, nenormiranosti i nepostojanju bilo kakvih pravila. I oni upravo takvi savršeno funkcioniraju i pokazuju nam u svojoj biti pravu sliku ljudske slobode i jezične kreativnosti ukorijenjene u stoljeća naše tradicije. Bilo kakav standardizacijski postupak čin je negacije i uništavanja te ljepote i bogatstva

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje