Ulazak u EU je dvosmjerni proces. Naravno da je potrebna i zainteresiranost Europske unije. Mislim da od početka pandemije nitko suštinski ne razmišlja o proširenju. Zemlje koje žele u EU moraju čvrsto i jasno dokazati da poštuju vladavinu prava i pravnu državu, jer je to jedan od temelja Europske unije. Međutim, niti je tko tamo zaniteresiran niti Srbija čini neke vidljive napore u tom smislu
Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske
U vrijeme nastanka omiškog Festivala dalmatinskih klapa je postojalo tek nekolicina klapa. Danas u cijeloj Hrvatskoj, u susjednim zemljama, ali i među hrvatskim iseljenicima diljem svijeta djeluje više od 500 klapa. Zbog svoje jedinstvenosti u cijelom svijetu klapsko pjevanje, kao hrvatska kulturna i tradicijska baština, uvrštena je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine i kao takva ona je izvrstan prezenter hrvatske kulture i hrvatskog identiteta u svijetu, odličan turistički promotor i neizostavni simbol Dalmacije, kolijevke hrvatstva, kaže ravnatelj omiškog FDK Mijo Stanić
Nematerijalna kulturna baština Hrvatske (VII.)
Komisija za planove nije usvojila Plan detaljne regulacije centra Grada Subotice za Zonu 2, kojim je bila predviđena izgradnja stambeno-poslovnih blokova u samom centru grada nakon što se poruši veći broj objekata u ulicama Sándora Petőfija, Petra Drapšina, Matije Gupca i Rudić ulici * Nakon donošenja novih detaljnih mjera zaštite radi se novi detaljni plan
Nakon javne rasprave i sjednice Komisije za planove Grada Subotice
Ono što je nama kao roditeljima bitno u obrazovanju na hrvatskom jest ta poveznica nacionalnog identiteta, ali i onog vjerskog. Sama mogućnost da naša djeca mogu isto živjeti i kod kuće i u školi nam je izuzetno važna stvar
Obrazovanje – svjedočanstvo
Priopćenje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini
Zavod za zaštitu spomenika kulture Novog Sada
Zajednička izjava hrvatskih udruga iz Subotice
Konferencija predsjednika DSHV-a za medije
U izravnim porukama koje su upućene spominju se automati, ustaško udruženje i ubijanje
Prijetnje dužnosnicima hrvatske zajednice u Srbiji
U mišljenju Mađarske akademije znanosti iz 2010. jasno stoji kako »bunjevački jezik« ne postoji
Mađarska akademija znanosti o »bunjevačkom jeziku«
Hrvati su u Makedoniju počeli dolaziti iz najstarije dijaspore Janjeva još u XIV. stoljeću, drugi veći val, doselio se poslije Prvog svjetskog rata, a treći je val došao nakon Drugog svjetskog rata. Visokoobrazovani hrvatski stručnjaci sudjelovali su u osnivanju fakulteta, kazališta, opere i filharmonije u tadašnjoj Makedoniji
Hrvatska manjina u europskim zemljama (VII.)
Budući da smo otpočeli suradnju i otvorili vrata ka rješavanju pitanja koja su od interesa za hrvatsku zajednicu, širok je spektar područja u kojima ćemo djelovati i koja će ovisiti o problemima s kojima ćemo se susresti
Ankica Jukić-Mandić, savjetnica gradonačelnika Novog Sada