6. lipnja 1781.
Po naredbi Kraljevskog namjesništva Ugarske, u Svetoj Mariji (Subotica) početak školske godine umjesto 1. rujna pomaknut je za 1. studenoga. Time je ljetni odmor produžen od početka srpnja do kraja listopada.
6. lipnja 1934.
Radove na postavljanju ulične rasvjete u gradu, na raskrižju ulica Bunjevačke i Gundulićeve, okončao je gradonačelnik Ivan Ivković Ivandekić, paljenjem prvih žarulja.
7. lipnja 1788.
U slobodnom kraljevskom gradu Maria Theresiopolis (Subotica) živi 20.708 stanovnika: 15.459 Ilira ili Dalmata – kako su se izvorno zvali Bunjevci, odnosno tzv. katolički Raci – 3.024 Mađara; 2.063 Srba; 82 Židova i 80 Nijemaca. Po materinjem jeziku struktura je sljedeća: 17.043 Ilira / Dalmata, 3.024 Mađara i 80 Nijemaca.
7. lipnja 1985.
Na tribini »Otvorena knjiga« gostuje najistaknutija hrvatska pjesnikinja XX. stoljeća Vesna Parun (1922. – 2010.). O raskoši njezina pjesničkog izričaja, bogatstvu tema i stvaralačkoj plodnosti, s uglednom gošćom iz Zagreba razgovarao je Milovan Miković.
7. lipnja 2001.
U HKC-u »Bunjevačko kolo« započeo je dvodnevni znanstveno-stručni skup o životu i djelu mons. Blaška Rajića (1878. – 1951.) o kojem su govorili: János Pénzes, Jasminka Kovačević-Čavlović, Andrija Kopilović, Andrija Anišić, Bela Gabrić, Josip Buljovčić, Milovan Miković, Géza Váss, Mirko Grlica, Kalman Kuntić i Stevan Mačković.
8. lipnja 1759.
Gradsko vijeće Svete Marije (Subotica) zatražilo je od franjevačkog provincijala da poveća broj duhovnika koji svoju misiju obavljaju po ilirskom, to jest, kako se tada govorilo i pisalo – dalmatinskom jeziku.
8. lipnja 1953.
Počeo je Susret vojvođanskih profesionalnih kazališta, koji je okončan 8. srpnja. Na ovoj smotri pokrajinskog glumišta izvedene su 23 predstave, koje je odgledalo više od dvanaest tisuća ljudi, ili u prosjeku oko 500 gledatelja po izvedbi.
9. lipnja 1945.
Subotičani su priredili svečani doček grupi visokih časnika Treće ukrajinske fronte pod zapovjedništvom maršala Tolbuhina. U čast najuglednijih gostiju u Gradskom kazalištu je priređen bogat kulturni program.
9. lipnja 1945.
Dnevni list »Hrvatska riječ« objavljuje dužu informaciju o uspješno održanoj večeri popularne glazbe što ju je upriličila Subotička filharmonija, pod ravnanjem dirigenta Željka Strake.
9. lipnja 1946.
Premijerom drame »Kralj Betajnove« Ivana Cankara, subotičko Hrvatsko narodno kazalište izvelo je stotu, jubilarnu predstavu tijekom svoje prve profesionalne sezone.
10. lipnja 1729.
Tijekom XVIII. stoljeća u Subotici su podignute tri bratovštine: Bratovština svetog oca Franje, Bratovština svetog Mihovila arhanđela i Bratovština kršćanskog nauka. Prve dvije bratovštine dokinute su 1786. Treća, Bratovština kršćanskog nauka, posebno za ilirski i posebno za mađarski jezik, prešla je u župnu crkvu, nakon osnutka Župe svete Terezije.
10. lipnja 1864.
Rođen je Nikola Matković, istaknuti sportaš, rekorder u više disciplina, sportski trener i profesor gimnastike u subotičkoj gimnaziji. Među ostalima pripremao je Đuru Stantića, svjetskog rekordera u brzom hodanju 1905. u Berlinu te pobjednika na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. Umro je 31. listopada 1946.
10. lipnja 1945.
Održana je skupština obnovljene Hrvatske kulturne zajednice bačkih i baranjskih Hrvata. Nakon plodne rasprave izabrana je nova uprava, na čelu s dr. Matijom Evetovićem. Dopredsjednici su Jelko Zlatarić, Antun Matarić i Blaško Stražarković; tajnici Ljudevit Vujković Lamić i Ivan Bošnjak. Blagajnik je Ento Ostrogonac, upravnik doma Ivo Stantić, a knjižničar Grgo Prćić.
11. lipnja 1860.
Zbog odbijanja uplate poreza državi, pred Gradskom kućom je u jutarnjim satima postrojen vojni odred pod komandom jednog pukovnika; koji je namjeravao pod svaku cijenu ubrati porez, ako bude potrebno i uporabom vojne sile. Tadašnji kroničari su zabilježili: »Novovremena najezda Tatara«. Uzgred, država je gradu Subotici više dugovala no što je potraživala!
11. lipnja 1993.
Odbornici Skupštine općine Subotica usvojili su prijedlog o izmjeni Statuta općine, po kojem su u službenoj uporabi u subotičkoj općini: srpski, hrvatski i mađarski jezik, sa svojim pismima. Naziv općine i pečat su, također, trojezični.
12. lipnja 1862.
Rođen je Ante Evetović Miroljub, svećenik, profesor filozofije, kateheta, pjesnik, publicist, javni djelatnik. Za života je objavio zbirku pjesama Sretni i nujni časi. Posthumno su mu objavljene još tri knjige. Umro je 24. veljače 1921.
12. lipnja 1947.
Preminuo je Ivan Malagurski Tanar, prozni i dramski spisatelj, prosvjetni i javni djelatnik. Školovao se u Subotici i Zagrebu. Bio je jedan od utemeljivača i prvi urednik »Klasja naših ravni«, književnog časopisa pokrenutog 1935.
12. lipnja 2004.
Hrvatsko nacionalno vijeće hrvatske zajednice u Saveznoj Republici Srbiji i Crnoj Gori usvojilo je nacionalne simbole – grb i zastavu.
