Kroz svoju 17 stoljeća dugu povijest Zemun je uvijek čvrsto bio povezan s hrvatskom državom i hrvatskim narodom. Ovaj je grad nakon ukidanja Vojne krajine 1881. i pripojen Hrvatskoj, čime je postao njen najistočniji grad, u samom kutu Srijema, nedaleko od ušća Save u Dunav. Povijesni razlozi doveli su do toga da je Zemun (kao i cijeli istočni Srijem) nakon Prvog svjetskog rata odvojen od Hrvatske te je 1934. godine pripojen beogradskoj općini.
Skriveni među Jugoslavenima
Nakon pripajanja Beogradu i kolonizacije stanovništva, etnička slika Zemuna naglo se mijenja. Kraj Drugog svjetskog rata označio je novu golgotu za zemunske Hrvate koji su ubijeni u velikom broju. Početkom Domovinskog rata Zemun postaje veliko uporište Srpske radikalne stranke i Vojislava Šešelja što je dovelo do iseljavanja velikog broja Hrvata iz grada i okolice, te je samo u jesen 1992. godine Zemun napustilo više od tisuću Hrvata.
U proteklih pedeset godina broj Hrvata u Zemunu neprestalno se smanjivao: s bezmalo 10 tisuća po popisu iz 1961. godine i 13 posto stanovništva, na nepune 2 tisuće i 1,27 posto, koliko je bilo na popisu 2002. godine. Vlast Srpske radikalne stranke u Zemunu, gdje je gradonačelnik bio haški optuženik Vojislav Šešelj, kao i sve nevolje koju su snašle zemunske Hrvate, prouzročili su da na popisu iz 2002. pokraj 2 tisuće Hrvata u gradu ima i više od 3 tisuće Jugoslavena. Među te 3 tisuće Jugoslavena sigurno je i veliki broj Hrvata koji su se tako izjasnili zbog proživljenog straha tijekom 90-ih.
Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu
Zemun je grad koji je u prošlosti imao četiri hrvatska nogometna kluba: HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk, zatim mnoga kulturno-umjetnička društva s hrvatskim predznakom, kao i Hrvatsku štedionicu i čitaonicu te Hrvatski sokol. Mnogobrojni Hrvati ostavili su neizbrisive tragove u povijesti Zemuna, a njihova djela i danas svjedoče o hrvatskom naslijeđu u Zemunu. Među mnogobrojnim Hrvatima čija djela i danas krase Zemun su: Franja Jenč, Josip Kraus, Franja i Stjepan Katinčić, Adam Filipović i mnogi drugi. Zemunsku poštu, Djevojačku osnovnu školu, zgradu Električne centrale, Opću javnu bolnicu, zgradu Željezničke škole, zgradu Vodne zajednice, bolnicu milosrdnih sestara »Milosrdnica«, kao i mnoge druge građevine gradili su Hrvati.
U gradu koji je nekoć bio ponos srijemskih Hrvata danas djeluju Zajednica Hrvata Zemuna »Ilija Okrugić« i Društvo hrvatske mladeži Zemuna. Ovo nam govori kako je u Zemunu prošlo vrijeme progona i zastrašivanja Hrvata te da oni slobodno mogu izjasniti svoju pripadnost hrvatskom narodu i katoličkoj vjeri. Na budućem popisu zemunski Hrvati trebaju pokazati kako neće zaboraviti hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, jer budućnost Hrvata u ovom gradu, kao i prava koja jamči država Srbija, ovise i o njima samima.
»Zemunski Hrvati, znate tko su vam bili preci i kako su se izjašnjavali. Slijedite njihov put i slobodno se izjasnite o svom hrvatskom podrijetlu i katoličkoj vjeri«, poruka je Zvonimira Rajkovića, predsjednika Zajednice Hrvata Zemuna »Ilija Okrugić«, pred popis stanovništva od 1. do 15. listopada.
