Arhiv tekstova

Zemun se ubraja u najstarije gradove Srijema. Naselje između dviju velikih rijeka stoljećima je privlačilo ljude da u njemu žive. Grad se nalazi na križanju putova gdje se zapad susreće s istokom. U ovom gradu na Dunavu tragovi Hrvata nalaze se prije Bizanta, Ugara i Osmanlija. Nekoliko je puta rušen i paljen. Srijemska biskupija osnovana je 1129. godine, a sada je obnovljena.

Osmanlije su ga osvojile 1526. godine i ustanovili su Srijemski sandžak i Budimski ejalet, što je trajalo do 1717. godine. Porazom Osmanlija kod Beča, Slankamena, Sente i Petrovaradina, Karlovačkim mirom Srijem i Zemun pripali su Austro-Ugarskoj Monarhiji. Carica Marija Terezija obnovila je Srijemsku županiju u sastavu Kraljevine Slavonije i Hrvatske. Za vrijeme bana Josipa Jelačića Srijem i Zemun su izravno povezani sa Zagrebom. Znači od 1717. do 1918. Zemun je višenacionalni grad koji je početkom XX. stoljeća bio s hrvatskom većinom, dok sada u njemu živi pribiližno oko 5 posto Hrvata.

 

Hrvatska društva u Zemunu

 

U Zemunu su živjeli i djelovali mnogi znameniti Hrvati, a ovaj im je grad bio velika inspiracija. Na brdu Gardoš nalazi se milenijska kula Janka Sibinjanina po čemu je Zemun prepoznatljiv. Tu je stari park s dvjema katoličkim crkvama, Kalvarija, kej s restoranom Venecija i otokom Lidom. U centru se nalazi crkva Uznesenja BD Marije, franjevačka crkva sv. Ivana Kapistrana i samostan časnih sestara koje su izgradile i gradu poklonile bolnicu koja se nalazi uz samostan. Tu je i Katolički hrvatski dom.

Kulturni život Hrvata u Zemunu nekada je bio intenzivan. Prije 160 godina zastupnik u Saboru Mato Ivić osnovao je knjižnicu i čitaonicu. U Zemunu su djelovala dva kulturno-prosvjetna društva: »Odjek« i »Rodoljub« (Društvo zemunskih obrtnika). Godine 1925. ta su se dva društva spojila u Kulturno-prosvjetno društvo »Tomislav«. Kulturno-prosvjetna društva »Odjek« i »Rodoljub« rezultat su hrvatskog osvješćenja. Društvo »Tomislav« bilo je nositelj kulturnih zbivanja u Zemunu i šire, te je u sklopu društva osnovano Dioničko društvo »Hrvatski dom«. Osjećala se goruća potreba za smještajem društva. U ovoj akciji gospodarstvenici Zemuna dali su velika sredstva. Uz pomoć donatora i Katoličke crkve 1940. godine završena je gradnja zgrade u sadašnjoj Karađorđevoj ulici broj 7 u koju se smješta Kulturno-prosvjetno društvo »Tomislav«. Poslije Drugog svjetskog rata Kulturno-prosvjetnom društvu »Tomislav« nije omogućen daljnji rad. Hrvati Zemuna pred Drugi svjetski rat osnivaju Radničko sindikalno društvo »Sloga«, koje u tom Domu djeluje 15 godina. Godine 1963. godine spajanjem ostalih društava koja su postojala u Zemunu gasi se »Sloga«, a u zgradu Doma se smješta Lutkarsko kazalište »Pinokio«, koje je tamo i danas.

Deset godina časne sestre, smještene u pomoćnoj zgradi, vodile su spor da se Dom vrati ranijim vlasnicima. Ove je godine, po izjavi s. Zore, izdano rješenje o povratu imovine.  Tako je Dom uz veliko zalaganje odvjetnika i sestara vraćen prijašnjim vlasnicima.

 

Novo poglavlje

 

Poslije burnih događanja 1944. godine prestao je rad kulturnih hrvatskih institucija. Šezdeset godina kasnije u Zemunu je osnovana Zajednica Hrvata Zemuna – Knjižnica i čitaonica »Ilija Okrugić«, čiji sam bio utemeljitelj i prvi predsjednik. Zajednica je smještena u iznajmljenom prostoru Župnog ureda katoličke crkve Uznesenja BD Marije u Zemunu u dvorišnoj zgradi u stambenom prostoru.

Povratom Katoličkog hrvatskog doma bilo bi uputno da Zajednica Hrvata Zemuna dobije svoj prostor u toj zgradi. Naravno uz pristanak časnih sestara, da se njihov dio otkupi i sestre obeštete.

Tako bi zemunski Hrvati dobili ustanovu za kulturno-prosvjetni rad i druge djelatnosti u svom bivšem prostoru i nastupilo bi novo poglavlje Hrvata u Zemunu i Srijemu.

To neće biti lako postići, ali s voljom, upornošću i uz nešto sredstava to bi mogao ponovno biti kulturno-prosvjetni centar Zemuna i Srijema, a i šire. Kako to uraditi – ovisi o nama. Republika Hrvatska i Ministarstvo kulture trebaju pomoći. Hrvatska poštuje europska mjerila i pomaže sve nacionalne manjine iznad svojih mogućnosti, zato mora naći snage za Zemun i Srijem. Mi to očekujemo.

Ovakva prilika ne javlja se često! Vlak je na stajalištu i ne uskočimo li – on će otići, a ako nove šanse teško će se ponoviti.