Oko 1.700 stanova, poslovnih prostorija i zgrada kao cjelina vraćeno je građanima Srbije u posljednje dvije godine, međutim, neophodno je što prije promijeniti zakon uvođenjem metode supstitucije, jer je restitucija dosegla maksimum, smatra predsjednik Mreže za restituciju Mile Antić.
Antić je u intervjuu Tanjugu objasnio da su od početka primjene Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju identificirani svi problemi u procesu vraćanja oduzete imovine, ali je konstatirao i da u Srbiji ima mnogo javne, odnosno državne svojine kojom se veoma loše gazduje, prenosi B92.
»U tom smislu restitucija bi trebala biti jedan od najvažnijih razvojnih projekata u Srbiji u idućoj godini, što će biti nemoguće ukoliko se ne izmijeni zakon uvođenjem instituta supstitucije«, rekao je Antić.
Prema njegovim riječima, supstitucija oduzete imovine za poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište bila bi idealno rješenje jer Srbija ima sasvim dovoljno zemljišta za vraćanje građanima, »čak i 100 puta više od onoga što se potražuje«.
»Detaljne analize Agencije za restituciju i drugih državnih tijela su potvrdile da se potražuje mnogo manje od onoga što se ranije mislilo da će biti traženo. Od oko 1.375.000 hektara potražuje se samo oko 13.000 hektara. Srbija apsolutno ima i više nego dovoljno, u nekim slučajevima čak i 100 puta više imovine od one koja se traži«, rekao je Antić.
Davanjem zemljišta u potpunosti bi se izbjegla potreba za emitiranjem obveznica, ocijenio je Antić, dodavši da »kada ima imovine za pretakanje u privatnu svojinu nekih povlaštenih osoba, onda nema razloga da se u što većoj mjeri ne vrati onima od kojih je oduzeta«.
»Imovine ima, a novca nema, i u tom pravcu trebaju ići izmjene zakona«, istaknuo je Antić.
Predsjednik Mreže je ocijenio da je veoma važno ukinuti pojedina neosnovana ograničenja u zakonu za koja tvrdi da samo monopolistima idu u prilog.
»Pokazalo se da su ta ograničenja uvedena isključivo kako bi štitila interese nekih povlaštenih struktura, znači ne interese države, niti građana, već nekih monopola koji su uspostavljeni nad tom javnom svojinom u proteklom periodu«, podvukao je Antić.
On se zapitao zašto vraćanje imovine građanima Srbije nailazi na »velike opstrukcije u Ministarstvu financija i raznim pravobranilaštvima«, iako je, kako kaže, potvrđeno da je restitucija u naturi jedan od najefikasnijih, najbržih i najpozitivnijih oblika borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.
»Sve nepravilnosti koje su skrivene ili koje su zakonski bile izvan procesuiranja, ili zbog sporog sudstva ili generalno našeg pravosuđa, razotkrivaju se u postupku restitucije. U postupku restitucije ne gura se samo prst u oko, već se imovina otima iz kandži tajkunsko-političkog lobija«, naglasio je Antić.
Kao pozitivnu stranu restitucije Antić je spomenuo prihode koje bi ostvarivali građani nakon što uposle ili izdaju vraćenu imovinu, ali i država ubiranjem poreza na nju, »pa čak i da vlasnik ništa ne radi s tom imovinom«.
»U ne malom broju slučajeva ljudi su počeli raditi, ostvarivati svoju egzistenciju, ali i zapošljavati djecu. To bi se najmasovnije trebalo dogoditi kroz povraćaj poljoprivrednog zemljišta«, rekao je Antić.
On je dodao da je zamjena oduzete imovine za zemljište faktički moguća i u ovom trenutku, ali da je taj proces veoma težak ili usporen zbog komplicirane zakonske procedure, nedostatka dokumentacije i formalnog izostanka supstitucije u Zakonu o restituciji.
»Koliko je nama poznato, sada nema nekih radnih grupa koje rade na novom zakonskom rješenju, međutim, ohrabreni smo time što je najnovijom rezolucijom Europskog parlamenta još jednom ponovljeno da je neophodno što prije pristupiti izmjenama zakona«, rekao je Antić dodajući, da je neophodno da se zakon promijeni tako što bi se proširila prava nekadašnjih vlasnika.
»Isto tako, naša sugestija, ali definitivno i sugestija iz inozemstva, jest da se novim propisima ne smiju osujećivati prava koja su stečena kroz Zakon o restituciji, odnosno treba spriječiti da se javna svojina, koja je nepopisana u Srbiji, nekim propisima masovno ne izgubi u korist nekih povlaštenih grupa«, smatra Antić.
Od 2014. Antić očekuje da Vlada Srbije, odnosno ministarstva pravde i financija, odgovore na inicijative o izmjeni propisa u svezi s vraćanjem oduzete imovine.
»Ne bi valjalo čekati da nas iz Europe netko na to podsjeća, već bismo to morali uraditi sami, zato što je restitucija definitivno jedan od najpozitivnijih procesa s najpozitivnijim efektima koji postoje. To bi trebali uraditi i zbog borbe protiv korupcije, sprječavanja da se organizirani kriminal razvija i pere novac, a i zbog povećanja standarda stanovništva«, zaključio je Antić.
On je poručio da građani Srbije ne bi trebali propustiti rok za podnošenje dokumentacije, odnosno 1. ožujak 2014., pa čak i ako nemaju kompletnu dokumentaciju, jer je Agencija za restituciju »skoro bez izuzetaka« prihvaćala i takve zahtjeve.
