Arhiv tekstova
Bonus dobrodošlice
Jeste li znali da je Srbija druga zemlja u Europi po broju kladionica po glavi stanovnika? Posljednje »Nacionalno istraživanje o stilovima života stanovništva Srbije«, koje je proveo Institut za javno zdravlje Batut još 2018. godine, pokazalo je kako je 300.000 građana Srbije ovisno od kocke, najviše onih između 18 i 25 godina. Isto istraživanje pokazalo je kako igra na sreću koju u Srbiji upražnjava najveći broj ispitanika je lutrija (loto, bingo, greb kartice) – čak 55% ispitanika je nekada tijekom života igralo neku vrstu lutrije, 33% njih činilo je to tijekom protekle godine, a 17,2 % tijekom proteklog mjeseca. Skoro svaki peti ispitanik (19%) sudjelovao je u sportskom klađenju tijekom života, 4,1% njih se redom kladilo protekle godine i 10% tijekom proteklog mjeseca. Na slot aparatima kockalo se bar jednom tijekom života 5,6% ispitanika. Institut Batut nije ponovio ovo istraživanje u međuvremenu.
Nova istraživanja
Prošlogodišnje istraživanje udruženja Prevent iz Novog Sada pokazuje da je 54 posto mladih u Srbiji igralo igre na sreću u kladionici, slot klubu ili kazinu. Više od 40 posto mladih to radi više od četiri puta tjedno – a 17 posto to radi svakodnevno. Predsjednik udruženja Prevent Nebojša Đurasović potvrdio je kako istaživanja pokazuju da maloljetnici imaju gotovo neometan pristup nekom vidu kockanja.
»Radili smo nekoliko različitih istraživanja u posljednje tri godine i poduzimali smo određene akcije ka promjeni zakona, regulativa, poštovanju postojećih regulativa i kampanji protiv sudjelovanja poznatih ličnosti u klađenju. Iz samih istraživanja došli smo do zaključka kako je čest slučaj da mladi ispod 18 godina imaju pristup kladionicama i klađenju, iako je to zakonom zabranjeno. Veliki broj rekao nam je da su se sami kladili, da su sami ulazili u kladionice, oni koji su sada punoljetni priznali su nam kako su to radili i u prošlosti. Veliki broj ispitanika mlađih od 18 godina priznao nam je kako poznaje nekog vršnjaka koji sudjeluje u klađenju«, istaknuo je on.
Neka istraživanja pokazuju kako je 30 posto djece uzrasta do 16 godina imalo kontakt s klađenjem. Država Srbija doduše jeste najavila izmjene zakona o oglašavanju po kome više neće biti moguće da se reklame za kladionice i kockarnice nalaze na otvorenim površinama. Nije poznato hoće li se uvesti i zabrana da ih reklamiraju poznate ličnosti.
»Trebalo bi da je zakon promijenjen negdje krajem 2024. godine. Međutim, rok za početak važenja ovih zabrana reklamiranja vani je negdje sredinom ove godine. Koliko je meni poznato, sudjelovanje poznatih ličnosti nije obuhvaćeno ovim zakonom. Zato mi nastojimo motivirati poznate ličnosti da ne sudjeluju u reklamiranju kladionica – jednostavno nije moralno, doprinosi razvitku ovisnosti kod velikog broja osoba, osiromašenja i propadanja obitelji, to je jedna negativna pojava u društvu. Imamo slučaj nekoliko poznatih ličnosti koje su javno izjavile da su se pokajale jer su reklamirale kladionice«, rekao je Đurasović.
Više kladionica nego škola
Upravo zahvaljujući istraživanju Preventa mnogi mediji ponovo su se počeli baviti ovom temom. Tako je i portal Deutsche Welle uputio Upravi za igre na sreću i Ministarstvu financija pitanja koliko ukupno ima kladionica u Srbiji, koliko država prihoduje od njih, koliki su njihovi porezi, ali nikada nisu dobili odgovor. Đurasović kaže kako Prevent nije istraživao koja je konkretna zarada države od kladionica, ali je mogao dati procjenu koliko ima kladionica u Srbiji.
»Procjena je da u Srbiji ima negdje oko 3.000 kladionica, odnosno imamo više kladionica nego škola. Naše prvo istaživanje bilo je usmjereno da vidimo koliko se poštuju zakonske odredbe koje su usmjerene na razdaljinu samih kladionica od osnovnih škola. U Novom Sadu, gdje smo istraživanjem obuhvatili 21 osnovnu školu, kod najmanje pet škola igračnice i kladionice nalaze se na manjoj udaljenosti od dozvoljene. U Beogradu ima više ovakvih slučajeva, naravno jer je u pitanju veći grad. U Novom Sadu imamo situaciju da se kladionica nalazi na 200 metara od osnovne škole, odnosno u pitanju je sigurna pješačka udaljenost. Treba inzistirati da institucije koje se bave poštovanjem ovih propisa budu rigoroznije i da strožije vrše ova mjerenja«, ističe sugovornik.
Kladionice i škole
Prije tri godine pučka pravobraniteljica Grada Subotice Erika Tóth Szalai pokrenula je postupak zajedno s ravnateljem OŠ Sonja Marinković protiv kladionica u blizini škole. Od 2022. do danas nitko ne zna što se događa sa spomenutim postupkom.
»Potrebno je da bude donijeta drugostupanjska odluka od strane Republičkog katastra. Mi u međuvremenu, nažalost, baš nikakvu informaciju nismo dobili«, rekli su nam iz ureda pučkog pravobranitelja.
Jedan nastavnik koji radi u dvije subotičke osnovne škole (ime poznato redakciji) kaže kako je mnogo puta primijetio kako su učenici upućeni u klađenje i kako ono funkcionira. Interesantno je i istaknuti kako škole u kojima predaje zapravo i nemaju problem s blizinom kladionica.
»Vidim da se klade, jedino što nisam siguran uključuje li to potrošnju realnog novca, ali djeca igraju aplikacije koje podsjećaju recimo na rulet, sklapaju iste znakove i to. Zanimljivo je kakvu smo imali situaciju na posljednjoj ekskurziji: prvu noć kada smo stigli, jedan osmak je dobio 250 eura pravog novca – odigrao je online tiket. Oni su digitalno obrazovani, tako da im online klađenje nije strano. U školi primjećujem da djeca među sobom pričaju o tiketima i klađenju«, rekao je naš sugovornik.
Država je zakonom o igrama na sreću propisala porez – koji igrač mora platiti za svaki dobitak veći od 11.165 dinara. Taj porez preuzele su kladionice kako ne bi »opteretile igrače«. Prema važećem zakonu, od igara na sreću finansiraju se Crveni križ Srbije, organizacije osoba s invaliditetom (uključujući i Paraolimpijski komitet Srbije), ustanove socijalne zaštite, sport i omladina i jedinica lokalne samouprave. Tako na brojnim dječjim igralištima i terenima stoje upravo reklame sponzora neke kladionice. Također, istraživanje »Oglašavanje u dnevnim listovima u Srbiji« koje je objavio Savjet za štampu pokazuje kako kladionice uveliko financiraju i tabloide u Srbiji. U međuvrenu, kladionice najavljuju kako će biti u tijeku sa suvremenim tehnološkim trendovima i novinama, tako će u upotrebi biti i AI tehnologija, počet će klađenje na e-sport, ali i kako će se drugi prijenosni uređaji, poput pametnih satova, početi koristiti za klađenje. Budući da ti uređaji više štede bateriju u odnosu na pametne telefone, bit će olakšana mogućnost klađenja u bilo koje doba dana.
Ivan Benčik
