Upravo je pred Božić ministar financija Republike Hrvatske Slavko Linić najavio kako će građanima neplatišama oprostiti dugove! To su mediji odmah nazvali božićnim darom, a radi se o svim vrstama dugova, od otplate kredita do neplaćenih komunalija i poreza.
»No, postavlja se pitanje koliko je to pravedno prema onima koji od minimalnih mirovina i plaća svoje obveze na vrijeme podmiruju, a takvih je prema statistikama najviše. Nije pravedno, jer jednostavno to su loše poruke svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze, koji su uredni u tim plaćanjima i kojima doista ne možemo dati obrazloženje, ali to je staro zatečeno stanje«, smatra ministar financija.
U Hrvatskoj je čak 290.000 građana u blokadi. Računi su im pod ovrhama i ne mogu platiti redovite porezne obveze. Sindikalni lider Krešimir Sever smatra kako dugove treba otpisati samo sirotinji.
»Bojim se da će se u tom božićnom paketu oprosta naći i oni s milijunima duga. A običan čovjek 120 milijuna kuna ne zna niti napisati. Provući će se tu i podobni«, smatra laburist Nikola Vuljanić.
»Slažem se da se ljudima otpiše dug, ali to mora biti transparentno i samo socijalno ugroženima. No, bojim se da će se tu provući i prijatelji ministara«, rekla je zastupnica u Europarlamentu iz redova HSP AS-a Ruža Tomašić.
Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca ukazao na moguću diskriminaciju:
»S jedne strane time će se izbjeći da ljudi potonu u socijalne probleme. S obzirom na uvođenje reda, to je i diskriminirajuće prema onima koji uredno plaćaju svoje obveze.«
Bivši ministar financija Ivan Šuker iz HDZ-a pak kaže:
»Ključno je tko od tih dužnika ima imovinu. Nemojte zaboraviti da su mnogi ljudi prodavali svoju imovinu kako bi podmirili dug. Otpisati se može samo socijalnim slučajevima«, napomenuo je Šuker.
Brojke
»Večernji list« podsjeća kako je prvi lanjski pokušaj nagodbe s građanima završio relativno dobro i za državu i za 31.000 dužnika, jer im je Ministarstvo financija otpisalo jednu milijardu kuna kamata, a oni su se obvezali odjednom ili na rate otplatiti 1,7 milijardi kuna glavnice. To su uglavnom bili bivši obrtnici koji su ostali dužni za socijalne doprinose i druga javna davanja.
Posao s ovrhama svih oblika cvjetao je prošle godine. Do studenoga je blokirano novih 45.000 dužnika, pa se ukupan broj građana s blokiranim računima popeo na 290.447 osoba, a s njihovih je računa protekle godine skinuto 3,5 milijardi kuna.
No, dugovi su sve veći – u istom razdoblju su skočili za pet milijardi kuna i krajem listopada došli na 22,61 milijardi kuna, dok je otplata iznosila tek 3,5 milijardi.
Hrvatska se država još ipak nije počela upuštati u ovrhe nad stanovima i kućama običnih građana, već samo nad imovinom vlasnika obrta i tvrtki.
Vlada je u prosincu donijela zakon po kojem će bankama koje se odluče na otpis kreditnog duga za stambeni kredit taj oprost tretirati kao olakšica kod plaćanja poreza na dobit, a iz bankarskih krugova poručuju kako će i oni otpise primjenjivati od slučaja do slučaja, kao i država. A procjenjuje se kako su građani prestali vraćati kredite za približno 4.000 stanova. Prema pojašnjenju Ministarstva financija, na otpis bi mogli računati samo oni dužnici za koje su telekomi ili komunalci utvrdili kako nemaju čime platiti dug, pa se protiv njih i ne isplati ulaziti u sudske postupke.
Srbija
No, Srbija neće slijediti Hrvatsku u ovakvom pristupu, izvjestio je »Blic« pozivajući se na naimenovane izvore iz Vlade Srbije. U Srbiji su zakašnjele rate kredita građana došle na 270 milijuna eura, dug građana za struju je 51 milijarda dinara, dug građana za porez je 11,5 milijardi dinara, dug za grijanje je 15 milijardi, a za pretplatu RTS 80 milijuna eura.
Prosječna zaduženost građana u bankama je od 2006. godine, kada je iznosila 334 eura, polako porasla na 791 euro. U Srbiji je za bankrot »zrelo« 150.000 ljudi, jer ove godine po svemu sudeći toliko njih neće nikako moći izmiriti obveze prema bankama i javnim poduzećima – struja, grijanje, komunalije. Procjenjuje se kako svaki deseti klijent banke ima problem s otplatom kredita. No, u Srbiji se o ovome ne razmišlja kao u Hrvatskoj.
»Kod nas je hrvatski scenarij neostvariv i nadam se da nećemo doći u situaciju da se i ovdje potegne pitanje otpisa dugova«, izjavio je Veroljub Dugalić, glavni tajnik Udruženja banaka Srbije.
Profesor Ljubomir Madžar pak kaže: »Nadam se da to ovdje neće proći, a bit ću začuđen ako prođe i u Hrvatskoj. To je jedna od najluđih ideja. U financijama mora važiti načelo odgovornosti za odluke koje netko donese. Nitko nije bio primoran ući u kredite. To što najavljuju u Hrvatskoj bio bi strašan udar na poslovno povjerenje«, ističe Madžar.
Proračun
Inače, najveća stavka državnog proračuna Srbije su upravo transakcije javnog duga. Dvostruko više izdvajamo za otplatu državnih dugova nego za socijalnu skrb! Za dugove izdvajamo šest puta više nego za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ili za policiju, devet puta više nego za vojsku!
