Nedavnu izjavu ministra policije Ivice Dačića da pripadnici policije u Srbiji ne mogu biti dvojni državljani, komentirali su za novosadski Dnevnik predsjednik SVM-a István Pásztor i potpredsjednik Izvršnog odbora HNV-a Petar Balažević. Dnevnik podsjeća i kako je prije dvije godine u »Hrvatskoj riječi« objavljen javni oglas MUP-a za upis novih polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku, u kojem je, osim općih uvjeta, navedeno kako pravo prijave imaju samo osobe koje su državljani Republike Srbije i koje nemaju dvojno državljanstvo.

»Kada se pogledaju sadašnji propisi, onda dvojno državljanstvo nije ograničavajući faktor niti da netko bude predsjednik države, a predsjednik države je i zapovjednik oružanih snaga. Nije isključena ni mogućnost da netko s dvojnim državljanstvom bude tužitelj, sudac, profesionalni vojnik i časnik, te mislim kako je problematično i neshvatljivo da takav stav postoji u Ministarstvu unutarnjih poslova«, kaže István Pásztor.

U prilog rečenom, lider SVM-a u Dnevniku podsjeća na to da je donedavni guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić bio dvojni državljanin, baš kao i Milan Panić na mjestu premijera prije petnaestak godina, dok je radnici na šalteru za izdavanje osobne iskaznice ili vozačke dozvole – to pravo uskraćeno.

»Nisam provjerio, ali po mom slobodnom uvjerenju u Ministarstvu unutarnjih poslova i danas ima više od tisuću, a možda i više tisuća ljudi koji imaju dvojno državljanstvo. Mislim na one pripadnike MUP-a koji su podrijetlom iz BiH, Hrvatske ili Crne Gore, i imaju i tamošnje i srpsko državljanstvo. Ako je to tako, a mislim da jest, jer znam ljude – svi mi živimo na istom prostoru – onda ovo pitanje treba raščistiti.«

Pásztor kaže i kako »nije prirodno da danas u carini u Subotici nemate skoro nijednog Mađara«. 

»To nije normalno. Možete pogledati bilo koju drugu državnu strukturu i ustanovit ćete da je zastupljenost Mađara u njima abnormalno niska«, tvrdi Pásztor. 

Isto mišljenje iznosi i jedan od čelnika HNV-a Petar Balažević, koji je, inače, do 1993. godine bio radnik MUP-a.

»Pripadnici manjinskih zajednica na ovaj način ne mogu biti u ravnopravnom položaju s većinskim narodom, jer je veliki broj Hrvata koji živi u Srbiji iskoristio pravo na dvojno državljanstvo i na taj način sebe automatski isključio iz mogućnosti ulaska u službu unutarnjih poslova«, objašnjava Balažević.

Kao bivši pripadnik javne sigurnosti, on kaže kako ne vjeruje da danas u tom dijelu postoje tako velike tajne koje bi netko mogao nekom otkriti.

»U krajnjoj liniji, riječ je o prijateljskim zemljama, koje su, izuzev Mađarske, nastale raspadom Jugoslavije, i ne vidim zašto bi bio problem da onaj tko juri kriminalce i bori se protiv zločina ili prekršaja može imati dvojno državljanstvo«, smatra Balažević.

S tim u svezi, on ističe kako u eri opće globalizacije ne vidi u čemu je problem s dvojnim državljanstvom. Važnije od toga su, kako kaže, dobre namjere prema državi u kojoj osoba živi. Bilo tko s dvojnim državljanstvom može biti lojalan državi u kojoj živi, napominje sugovonik Dnevnika.

Prisjećajući se vremena dok je još bio u policiji, Balažević kaže kako je u vrijeme ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH veliki broj ljudi iz tih republika dobio posao u Ministarstvu unutarnjih poslova, a da nisu imali državljanstvo tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Veliki dio njih, kaže, i danas radi u MUP-u. On na kraju najavljuje kako će o ovoj temi inicirati raspravu i na sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća.