Materijalna i nematerijalna kulturna baština Srba u Hrvatskoj nastala je u različitim povijesnim kontekstima i zbog toga je raznovrsna. O bogatstvu i raznolikosti kulturno-povijesne baštine Srba u Hrvatskoj svjedoče i mnogi arheološki lokaliteti iz različitih povijesnih razdoblja, zatim srednjovjekovne utvrde, kao i sakralni objekti i artefakti, te stari pravoslavni manastiri. Zaštita i obnova kulturno-povijesnog naslijeđa jedan je od ključnih elemenata za potvrdu suvremenog srpskog kulturnog identiteta u Hrvatskoj, čemu veliki doprinos daje hrvatska država.

Serijal o očuvanju kulturno-povijesne baštine Srba u Hrvatskoj nastavljamo pričom o obnovi Kule Stojana Jankovića nadomak sela Islam Grčki u Ravnim Kotarima, blizu Zadra. Kula Jankovića, kao izuzetan i vrijedan primjerak stambenog i fortifikacijskog objekta iz 17. stoljeća na nekadašnjoj granici Osmanskog carstva zaštićeni je spomenik kulture još od 1949., a od 2006. godine, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

 

Obnovljena historijska jezgra

 

»Ministarstvo kulture Hrvatske kontinuirano financira od 2002. građevinsku obnovu objekta, tako da je historijska jezgra uglavnom obnovljena. Do sada je ukupno utrošeno oko 4,7 milijuna kuna, ali u projektu obnove predviđena je i obnova perifernih dijelova, koji će, nadamo se, postupno dolaziti na red. Mnogo manji dio sredstava za građevinsku obnovu dobiven je iz nekih međunarodnih natječaja. Međutim, zanimljivo je da su za razne kulturne programe iz EU fondova dobivena sredstva koja čak i premašuju ukupni trošak građevinske obnove, što pokazuje kulturni pa i turistički potencijal Kule«, kaže kćer Vladana Desnice, viša lektorica na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prevoditeljica Nataša Desnica Žerjavić i navodi kako je Kula Jankovića, koju je 1670. Stojan Janković dobio za zasluge u borbama u mletačko-turskim ratovima bila u posjedu porodice Janković do 1871., kad se Olga Dede-Janković, Vladanova baka, udala za Vladimira Desnicu. 

»Sad je dakle u vlasništvu potomaka Vladana Desnice, sina Uroša, kćeri Olge, Jelene i mene, te njihove djece, koji se, u očekivanju da se osnuje muzej, svi zajedno trude na održavanju i oživljavanju njezinog kulturnog i društvenog značaja.«

Nataša Žerjavić kaže kako su se čak i u još nepotpuno uređenim prostorima organizirale svakog ljeta brojne kulturne priredbe.

»Vlasnici prvenstveno djeluju kroz svoju udrugu Kula Jankovića, koja je bila partner, nerijetko i predlagač, niza projekata, među kojima i dva velika i dva manja europska projekta te jedan američki. Kroz te projekte organizirano je dosad u Kuli oko 50 raznih kulturnih događanja i manifestacija – stručni i znanstveni skupovi, simpoziji, predavanja, književni susreti, muzički i filmski programi, kazališne predstave i performansi, izložbe, ljetne škole, radionice, volonterski kampovi itd. Aktivnosti u Kuli imaju najčešće vrlo široki odjek u medijima. Dio medijskih odjeka – TV priloga, video-zapisa, te izbor napisa u štampanim medijima – prenesen je u cijelosti na stranicama: http://www.kulajankovica.hr/drustvo/kula-u-medijima/ i na stranicama http://kula-jankovica.unizg.hr/hr/, posebno u rubrikama Aktivnosti i Novosti.

 

Funkcija Kule Jankovića

 

U ovome zaštićenom spomeniku kulture za sada samo jedna prostorija ima stalni postav: to je Stara kužina s etnografskom zbirkom, uređena na istom mjestu i na isti način kako ju je uredio Vladan Desnica sredinom 20. stoljeća.

»Što se tiče sudjelovanja u obnovi Kule, moramo reći da starija generacija, zajedno sa snahom Dunjom, svoje umirovljeničke dane posvećuje gotovo u ‘punom radnom vremenu’ planiranju, dogovorima, prepisci i pisanju projekata, kao i organiziranju ljetnih kulturnih događanja. U tome važnu ulogu imaju naši partneri: multidisciplinarna grupa sa Sveučilišta u Zagrebu koju je okupio prof. Drago Roksandić, zatim Centar za mirovne studije, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Teatar Verdi, Društvo hrvatskih pisaca. Uz sredstva iz domaćih i EU natječaja, financijski nas podržavaju i Srpsko narodno vijeće, te lokalna županijska i općinska tijela. Velika pomoć dolazi i od mlađe generacije koja svojim kompetencijama iz različitih područja sve više doprinosi ostvarenju ciljeva porodice koji se tako sretno podudaraju s viđenjem funkcije Kule Jankovića od strane naših partnera«, kaže Desnica Žerjavić. 

Na upit pomaže li Kula Stojana Jankovića, kao kulturna baština, za opće dobro naselja Islam Grčki sugovornica kaže:

»Već je Vladan Desnica želio da vrijednosti i ljepote Kule budu dostupne svima. Tako je 1950-ih i 1960-ih godina otvorio za javnost najstariji dio dvorca, uredivši, znalački i s puno ukusa, nekoliko ambijentalno najvrjednijih prostorija i pretvorio ih u izložbeni prostor za dio zbirki. I mi, kao nasljednici Vladana Desnice, današnji vlasnici, osjećamo odgovornost da se ovo kulturno dobro održi kao zajednička baština ne samo Islama Grčkog nego i šireg kraja. Naime, otkad pamtimo, Kulu Jankovića spontano su posjećivali i razgledali ljudi ne samo iz okolice nego iz svih krajeva bivše države. U početku, 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, obilazili su je prvenstveno kao simbol uskočke epopeje o borbi za oslobođenje od Turaka – krajeva od Like, Dalmacije pa sve do Hercegovine, opjevane u nizu narodnih pjesama, koje su slušali od svojih starijih. Dolazili su ljudi različite vjere i nacionalne pripadnosti, jer su je doživljavali kao dio zajedničkog povijesnog pamćenja i vlastitog identiteta, što je razumljivo s obzirom na rasprostranjenost područja kojim se pronosio glas o ratničkim podvizima Stojana Jankovića. Tako ga često spominje i slavi njegovo junaštvo i Andrija Kačić Miošić u svom Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga, što pokazuje da je kršćansko stanovništvo obje vjeroispovijesti doživljavalo Stojana i druge uskočke vođe kao zajedničke legendarne junake i simbole zajedničke obrane od Osmanlija. Kasnije su u većem broju počeli dolaziti i poštovaoci književnog djela našeg oca. Zato smatramo da je naš dug da svima otvorimo vrata; podupiremo, potičemo i pomažemo svaku inicijativu koja vodi obnovi i revitalizaciji Kule Jankovića. Želimo da ova vrijedna kulturna baština posluži za opće dobro te pomogne dobrobiti kraja i njegovom održivom razvoju«, kaže Desnica Žerjavić i naglašava kako Kula posebno može pomoći razvoju Islama Grčkog koji ima velikih potencijala za razvoj turizma.

»Uz blagu klimu, blizinu prometnih cesta i mora, a istovremeno daleko od ljetne vreve, uz mirnu, pastoralnu atmosferu pogodnu za obiteljski odmor, jedan živi spomenik kulture može značajno povećati atraktivnost toga sela za turiste.«

 

Višeslojne vrijednosti Kule

 

Priči o Kuli nikad kraja. Uz ovaj objekt višeslojnih historijskih, kulturno-umjetničkih, ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti vezan je niz značajnih imena: između uskočkog serdara Stojana Jankovića (? – 1687.) i književnika Vladana Desnice (1905. – 1967.) i nekoliko najistaknutijih: conte Ilije Dede-Jankovića (1818. – 1874.), svestranog intelektualca Vladimira Desnice (1850. – 1922.), političara i poduzetnika, Sime Matavulja (1852. – 1908.), pripovjedača i romanopisca, Uroša Desnice (1874. – 1941.), političara, odvjetnika i esejista te Boška Desnice (1886. – 1946.), povjesničara, odvjetnika i publicista.

»Kompleks se sastoji od više zgrada obrambene, stambene i gospodarske namjene, koje su nadograđivane od 17. do 20. stoljeća, tako da danas ima oblik nepravilnog pravokutnika, približno 80 x 60 m, ograđenog dijelom zgradama, a dijelom visokim zidom. Troetažna kamena zgrada, Stara kuća – srce planiranog muzeja, te Kula – osmatračnica i vidikovac, dijele unutrašnjost kompleksa na dva nejednaka dijela s prednjim i stražnjim dvorištem –  velika i mala avlija. Izvan zidina nalazi se srednjovjekovna crkvica svetog Đurđa u kojoj je pokopan Vladan Desnica, te bujni park – oko 3 hektara, s izvorima vode i ribnjakom.

Kroz tri stoljeća kontinuiranog života porodice Janković-Desnica u objektu se nakupilo više dragocjenih zbirki, posebno ikona  iz 16-18 stoljeća, galerija slika, zbirka grafika, mala arheološka zbirka, bogata etnografska zbirka, velika knjižnica na različitim jezicima, zbirka starih fotografija, zbirka starih katastarskih i geografskih karata, kao i izvanredna arhivska građa u rasponu od preko tri stoljeća«, kaže Desnica Žerjavić o kulturnom bogatstvu Kule Jankovića. 

Zvonko Sarić