Priznanja Grada Subotice
Na svečanoj sjednici u povodu Dana Grada Subotice, 1. rujna, zvanje Počasni građanin uručeno je akademiku Matiji Bećkoviću, dok su priznanje Pro urbe dobili dr. Kata Dulić, Živorad Đurić i Lívia Bíró.
Svečanoj sjednici gradske skupštine prisustvovali su predstavnici republičke i pokrajinske vlasti i zastupnici u parlamentima Srbije i Vojvodine, konzuli Konzulata Hrvatske i Mađarske, dosadašnji počasni građani i gradonačelnici, kao i predsjednici nacionalnih vijeća sa sjedištem u Subotici.
Kao što je i uobičajeno u Subotici za početak rujna, limena glazba, podizanje zastave Grada, svečana sjednica gradske skupštine, uz bogat kulturno-umjetnički program, ispunjavali su tih dana život grada na sjeveru Vojvodine. Na Otvorenom sveučilištu održana je manifestacija Otvoreni dan gdje je hrvatsku zajednicu predstavljao predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić.
U povodu izbora dr. Kate Dulić za dobitnicu priznanja HNV će danas (9. rujna) upriličiti prigodni domjenak s početkom u 18 sati u svojim prostorijama (Preradovićeva 13) u Subotici.
Papa Franjo
pozvan u Beograd?
Poglavar rimokatoličke crkve papa Franjo trebao bi posjetiti Beograd i Prištinu u idućih godinu dana, tvrde za beogradski Danas neslužbeno predstavnici zapadnih diplomatskih izvora.
Prema riječima sugovornika Danasa, papa Franjo je dobio poziv premijera Srbije Aleksandra Vučića da dođe u prvi službeni posjet Beogradu i voljan je to učiniti, a ni Srpska pravoslavna Crkva ne protivi se takvom pozivu.
U Vladi Srbije nisu željeli komentirati saznanja Danasa.
Prištinski list Koha ditore objavio je u utorak da je predsjednik Kosova Hashim Thaçi, poslije prijema kod Pape, rekao da ga je papa Franjo obavijestio kako »namjerava posjetiti Kosovo i priznati realnost na Balkanu.«
Projekti su ključ razvoja
vojvođanskih općina
Svaka od ukupno 45 vojvođanskih općina će u narednoj godini pripremiti po deset projekata koji će biti financirani iz eksternih izvora, rekao je tijekom posjeta općinama Irig, Ruma i Pećinci pokrajinski tajnik za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Ognjen Bjelić.
»Naše tajništvo je definiralo prioritete u radu, a jedan od njih je i podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, odnosno kancelarija za lokalni ekonomski razvoj. Cilj nam je da se ove kancelarije uvedu u jedan sustavni pristup pripremi i realizaciji projekata prema određenim kriterijima koje ćemo im dostaviti. Ukoliko netko od vas već sada ima i više od 10 projekata, mi ćemo to prihvatiti i to je odlično, ali kada o ovome govorimo, ja ne mislim na projektne ideje, već na gotove prijedloge projekata«, poručio je tajnik Bjelić i najavio da će u narednih mjesec i pol dana obići sve općine u Vojvodini i na terenu razgovarati sa svima o ostvarenju ovog cilja.
Prosvjetnim radnicima isplate razlika u naknadi zarade
Suglasno odluci ministra prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, riješen je problem u svezi s isplatama naknada zarade prosvjetnih radnika nastao tijekom korištenja godišnjeg odmora u 2015. godini.
Školama u AP Vojvodini, osim redovnih sredstava namijenjenih za isplatu prvog dijela kolovoških zarada, Pokrajinsko tajništvo će doznačiti i sredstva namijenjena za isplatu navedene razlike u naknadi zarade.
Sredstva u ukupnom iznosu od 909.129.940 dinara (655.843.080 dinara za osnovno obrazovanje i 253.286.859 dinara za srednje obrazovanje), koji sadrži i spornu razliku, bit će doznačena na račune ukupno 497 škola (395 osnovnih i 102 srednje škole) na teritoriju APV.
Ovom isplatom obuhvaćene su škole koje su dostavile ispravan obračun Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, dok će ostalim školama razlika biti isplaćena s drugim dijelom zarade za kolovoz.
Peta sjednica Skupštine APV
Skupština Vojvodine u četvrtak, 15. rujna, nastavlja rad održavanjem pete sjednice od konstituiranja. Među osam točaka na dnevnom redu će se naći izvješće o proračunu APV za prvih šest mjeseci ove godine, prijedlog o izgledu i korištenju simbola APV, kao i prijedlog sporazuma o suradnji između Vojvodine i Uprave Alamtinske regije u Kazahstanu.
Izbori za Hrvatski sabor
Ovoga vikenda održavaju se prijevremeni izbori za zastupnike u Hrvatski sabor. U Hrvatskoj će se izbori održati 11. rujna, a izvan Hrvatske glasovati se može tijekom dva dana vikenda. Bira se 151 zastupnik, niti godinu dana nakon redovitih izbora održanih u studenom prošle godine, i to 140 zastupnika u deset izbornih jednica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu (XI. izborna jedinica), a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj (XII. izborna jedinica).
Kao i na prethodnim izborima, hrvatski državljani koji žive izvan RH morali su se registrirati kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo, ali za one koji to nisu uradili ostaje mogućnost za registraciju i na sam dan izbora.
Birači u dijaspori (XI. izbornoj jedinici) mogu birati između 14 stranaka i koalicija, među kojima dvije liste imaju za kandidate i Hrvate iz Srbije. Na HDZ-ovoj listi je Dario Španović iz Srijemske Mitrovice, a na listi malo poznate stranke pod nazivom Hrvatska stranka reda (HSR) je Mirko Paulić, također iz Srijema, iz Nikinaca.
Na ovim, devetim izborima za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti birači će ponovno moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste, pa tako i recimo imena vojvođanskih Hrvata, Španovića, koji je 11. na listi HDZ-a, ili Paulića, koji je treći na listi HSR-a.
Biračka mjesta za hrvatsku dijasporu u Srbiji bit će otvorena u Konzularnom uredu u Beogradu i Generalnom konzulatu u Subotici, a na njima će građani koji imaju hrvatsko državljanstvo moći glasovati za zastupnike u Hrvatskom saboru, od 7 do 19 sati u subotu i nedjelju, 10. i 11. rujna.
Kovač: Srbiju tužakanja
neće dovesti nikuda
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je na rubu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Potsdamu da je pismo predsjednika Europske komisije Srbiji pokazalo da je Hrvatska bila u pravu kada je rekla da Srbiju »tužakanja neće dovesti nikuda«.
»Junckerovo pismo jasno potvrđuje da smo bili u pravu kada smo rekli da tužakanja, što je Srbija činila i čini, neće dovesti nikuda«, rekao je Kovač osvrnuvši se na zahtjev Srbije Europskoj uniji da ju »zaštiti« od Hrvatske te odgovora predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera u kojem se Srbija upućuje na gradnju dobrosusjedskih odnosa.
Predsjednik Europske komisije odgovorio je na pismo srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u kojem je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a, rekla je glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič.
Kovač je poručio da će Hrvatska i dalje podupirati težnje Srbije za članstvom u Europskoj uniji, ali da Srbija isto tako mora obaviti svoj dio posla.
»Treba se uhvatiti posla, treba izvršavati svoje obveze i treba se držati načela i principa dobrosusjedske suradnje. Ako se želi napredovati prema Europskoj uniji, što mi kao članica EU i kao susjed Srbije i želimo, treba svoje obveze izvršavati i na taj način će Srbija moći napraviti pomak prema EU, a ne pismima i nekakvim diplomatskim akcijama koje su zaista osuđene na neuspjeh. Uhvatiti se posla i to je ono što je, kako mi se čini, i poruka Junckerovog pisma Vučiću, rekao je Kovač novinarima u Potsdamu.
Hina
Hrvatski veleposlanik
potvrdio da nije bio pozvan
na sastanak s Vučićem
Veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Gordan Markotić potvrdio je za Hinu da nije prisustvovao sastanku srbijanskog premijera Aleksandra Vučića s veleposlanicima akreditiranim u Srbiji, jer nije dobio poziv za taj skup.
Vučić, šef diplomacije Ivica Dačić, te ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović razgovarali su tijekom dana s predstavnicima diplomatskog zbora u Beogradu s namjerom da im ukažu na aktualnu poziciju Srbije u regiji.
Nakon što su se u beogradsklim medijima poslije tog sastanka pojavila nagađanja je li hrvatski veleposlanik izostao sa sastanaka ili nije bio ni pozvan, Hini je potvrđeno da poziv nije ni upućen.
U uredu predsjednika Vlade Srbije tu informaciju »nisu htjeli ni potvrditi, ni demantirati«, prenijela je agencija Tanjug.
Vučić je izjavio na tiskovnoj konferenciji poslije sastanka s predstavnicima diplomatskog zbora kako je prošli tjedan bio »jedan od najtežih tjedana« za njega, zato što je kao predsjednik Vlade morao prešutjeti najteže uvrede na račun Srbije, jer nije želio Hrvatima i Hrvatskoj uzvraćati jednako.
»Prešutio sam najteže uvrede. Nema teže uvrede nego kad netko kaže da smo ‘šaka jada’. Prešutio sam i prešutjet ću to i danas«, rekao je Vučić, naglasivši kako to ne radi zato jer se »boji« odgovoriti ili zato jer mu to ne bi donijelo političke bodove.
»Ne, na tako nešto ne možete odgovoriti, a da ne uvrijedite neke druge. Ne želim uvrijediti ni hrvatsku državu ni hrvatski narod«, rekao je Vučić na tiskovnoj konferenciji.
Hina
