Nastavu u prvom razredu na hrvatskom jeziku u školskoj 2016./17. godini pohađat će 24 učenika u četiri osnovne, a 51 učenik u dvije srednje subotičke škole. Osnovna škola s najvećim bojem upisanih prvašića u hrvatski odjel je Matko Vuković – jedanaest, potom slijedi Ivan Milutinović s osam učenika, od kojih će jedan pohađati nastavu u Maloj Bosni. U Tavankutu (Matija Gubec) je upisano tri učenika, a u Đurđinu (Vladimir Nazor) dva. U školama Ivan Milutinović i Matko Vuković nastava će se odvijati po Montessori programu, a u Maloj Bosni, Tavankutu i Đurđinu prvašići će ići u kombinirane razrede. U gimnaziju na opći smjer na hrvatskom jeziku upisalo se 28, a u Politehničku školu, na smjer arhitektonski tehničar 23 učenika. 

 

Kompletirani udžbenici

 

Osim redovite nastave na hrvatskom jeziku, učenici imaju izbor pohađati i hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, a broj zainteresiranih za taj izborni predmet se još ne zna. O odvijanju nastave na hrvatskom jeziku, udžbenicima i drugim pitanjima vezanim za ovu školsku godinu razgovarali smo s dopredsjednicom Odbora za obrazovanje HNV-a Jasnom Vojnić. 

»Prijedlog Ministarstva prosvete Srbije je bio da se za ovu školsku godinu hrvatski jezik s elementima nacionalne kulturesvede na ljetne i zimske škole. Potom je došao prijedlog da se može izabrati samo jedan izborni predmet, što nama nije išlo u prilog jer bi nam vjerojatno većina učenika izabrala informatiku, a ne hrvatski s elementima nacionalne kulture. Na koncu smo se uspjeli izboriti da se osim jednog izbornog predmeta, može izabrati i hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ministarstvo je obećalo da ćemo u rujnu provoditi anketu po školama za ovaj izborni predmet, pa ćemo vidjeti koliko ima zainteresiranih. Bilingvalna nastava, englesko-hrvatski, koja se održavala u Tavankutu je od ove školske godine zaustavljena. U Sonti će najvjerojatnije biti otvoren istureni odjel osnovne glazbene škole Stevan Hristić iz Apatina na hrvatskome jeziku. Ima 20-tak zainteresiranih učenika, a zahtjev je na odobravanju u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje«, objašnjava Jasna Vojnić. 

Od ove školske godine učenici hrvatskih odjela u osnovnim školama će prvi put dobiti kompletirane udžbenike, i to na vrijeme. 

»Osigurali smo udžbenike od prvog do osmog razreda. U odnosu na prošlu godinu napravili smo oko 30 novih udžbenika koji su nedostajali da bi se sve kompletiralo. To je jedan od naših najvećih ponosa. Sve udžbenike je financiralo Hrvatsko nacionalno vijeće, a osim završenim poslom, možemo se pohvaliti i kvalitetom. Udžbenici su prošli puno lektura, korektura i ispravki, prevedena je svaka karta i ilustracija. Zaista smo ponosni što pored kvantitete imamo i kvalitetu. Ove školske godine će komplet knjiga za osnovnu školu biti obogaćen i još jednim autorskim udžbenikom. Do sada smo takav primjer imali iz hrvatskog, a sada će biti i za glazbenu kulturu. Od rujna počinjemo raditi i udžbenike za srednje škole. Potpisat ćemo novi memorandum i počet ćemo prevoditi udžbenike, prvo osnovne predmete – hrvatski, matematiku, fiziku, kemiju, a kasnije ćemo raditi nadogradnje. Najprije ćemo raditi udžbenike za gimnaziju, a za strukovne škole nam je u planu da nastavnici sami napišu svoje skripte, a mi bismo ih preveli na hrvatski. Što se tiče autorskih udžbenika za srednju školu, svakako da su i oni u planu, za hrvatski jezik i glazbenu kulturu, ali prvo moramo uraditi osnovne predmete. Ove godine će biti podijeljene svim školama velike plastificirane zidne geografske karte, karte Hrvatske, Europe, svijeta... Tako smo riješili još jedan problem koji je bio dugi niz godina aktualan – nismo imali odgovarajući nastavni materijal za predavanje geografije«, kaže Jasna Vojnić. 

Suradnja s županijama

 

U HNV-u pri pohađanju nastave na hrvatskom jeziku ističu brojne pogodnosti. Svaki upisani prvašić će dobiti od Hrvatskog nacionalnog vijeća bon od 10.000 tisuća dinara kao pomoć roditeljima pri kupovini potrebnog  pribora za  školu. Besplatan prijevoz učenika do škola je reguliran uz suradnju s Gradom Suboticom, pa će učenici nižih odjela putovati izvanlinijskim autobusima a srednjoškolcima će HNV ove školske godine sredstva za autobusne karte dodjeljivati samo na temelju primljenih zamolbi. Učenici trebaju uputiti zamolbu HNV-u i onda će, ovisno od ukupnih sredstava, dobiti dio novca za prijevoz do škole. Svi učenici hrvatskih odjela svake godine imaju mogućnost ljetnih škola. Četvrti razredi odlaze u Novi Vinodolski, osmaci uvijek odlaze na neku ekskurziju u Zagreb ili negdje u Hrvatsku, a učenici od petog do osmog i srednjoškolci imaju mogućnost boravka na Cresu i Prviću. Ove godine prvi put je organiziran program profesionalne orijentacije u Benkovcu za maturante, osmake i IV. razred srednje škole. Ne treba zaboraviti ni brojne jednodnevne izlete poput Interlibera, Dana kruha, Eko kviza Lijepa naša... 

»Počeli smo suradnju s velikim brojem županija, da osiguramo našim studentima stipendije, a s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta smo dogovorili da brucoši koji upisuju fakultet u Hrvatskoj imaju osiguran smještaj u studentskom domu. Naravno, sve ove pogodnosti važe za učenike koji su pohađali nastavu na hrvatskom jeziku«, kaže Jasna Vojnić. 

Ipak, ona ističe da je najveća povlastica pohađanja hrvatskih odjela da djeca budu među svojima što je pravo bogatstvo, te da se sve ovo gore navedeno materijalno ne može mjeriti s tim.

 

Glazbena škrinja

 

Kao što smo već pomenuli, novina ove školske godine je i autorski udžbenik iz glazbene kulture za osnovnu školu. U izradi udžbenika sudjelovali su nastavnici Mira i Vojislav Temunović, pedagoginja Margareta Uršal, etnomuzikologinja Tamara Štricki-Seg, ilustrator Milijana Stamenković, a za izradu korica je bio zadužen izvanredni profesor na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu Darko Vuković. 

»Kada smo stvarali udžbenik, morali smo se pridržavati nastavnog plana i programa nastave za glazbenu kulturu u Republici Srbiji, ali smo imali mogućnost izmijeniti 40 do 60 posto sadržaja, odnosno ubaciti pjesme i podatke karakteristične za naš narod. Udžbenike od prvog do četvrtog razreda smo nazvali Glazbena škrinjica, a od petog do osmog Glazbena škrinja. Ime smo dali zbog simbolike riječi škrinja – mjesta gdje se čuva nešto vrijedno, u ovom slučaju to je naše glazbeno blago koje je veliko i vrijedno pažnje«, kaže Vojislav Temunović. 

Tamara Štrick-Seg govori nam o sadržaju udžbenika: 

»Gledali smo da u okviru svakog udžbenika uključimo primjere iz tradicije bilo da su to primjeri tradicijske pjesme, plesa, narodne igre ili instrumentalne glazbe. U niže razrede uključili smo ples u kolu, odnosno koračanje i sigranje, a u kasnije razrede gledanje i osluškivanje izvođenja tradicijske pjesme. Kroz vizualni aspekt učenja učenici će gledati snimke izvođenja na tradicionalnim glazbalima i isto tako i plesnih ansambala na kome se vidi instrument, orkestar koji izvodi određeni dio tradicijske glazbe. Na taj način se vidi tradicijska nošnja u kojoj nastupaju izvođači, njihov ples, pokret i pjesma. Unijeli smo novine i u planu kada je u pitanju umjetnička glazba. Uključili smo operu Ivana Zajca, duhovnu glazbu Albe Vidakovića, tamburašku glazbu Tumbas Pere Haje, dr. Josipa Andrića... Unosili smo i primjere iz drugih nacionalnih zajednica: Slovaka, Rusina, Roma.. što je predviđeno i nastavnim planom i programom – učimo o svima s kojima živimo u okruženju.« Autorske honorare u cijelosti financira Ministarstvo prosvete Srbije, a za drugi dio cijene udžbenika, koja je komercijalna, obvezu snosi HNV u suradnji s Državnim uredom Hrvata izvan Republike Hrvatske. 

 

Radni sastanak 

 

Prošlog tjedna održan je radni sastanak u Novom Sadu na kom su sudjelovali potpredsjednik Pokrajinske vlade, pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Mihály Nyilas i pomoćnica pokrajinskog tajnika za obrazovanje Biljana Kašerić, predstavnici Vlade Vojvodine, te predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, Pedagoškog zavoda Vojvodine, Zavoda za udžbenike, Odjela u Novom Sadu i izdavačke kuće Klett, u vezi s odobravanjem udžbenika na jezicima nacionalnih zajednica. Sastanku je prisustvovao i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić. 

»Tema sastanka je bila odobravanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina. Mijenjao se zakon i temeljem toga pojedine nadležnosti su prenijete na Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu. U tom smislu je pitanje sastanka bilo na koji način Pokrajinska Vlada Vojvodine može ubrzati ili olakšati proceduru izrade udžbenika. Mi s Klettom ove godine radimo program pisanja i izrade autorskih udžbenika za glazbenu kulturu od prvog do osmog razreda i ti udžbenici su većim dijelom u proceduri odobravanja. Problem je u tome da na udžbenike koji se rade temeljem sporazuma Ministarstva, nacionalnih vijeća  i Zavoda za izdavanje udžbenika ne može utjecati APV te ovaj sastanak za nas nije bio od velike važnosti. Međutim, iskoristio sam priliku da ukažem na problem nedostatka knjiga za srednju školu i pozvao sam i Vladu Vojvodine, nakladničke kuće, Zavod za udžbenike te izdavačku kuću Klett da se uključe u proces izrade i prilagođavanja ovih udžbenika. Po novom zakonu se predviđa stručna komisija za ocjenu kvalitete udžbenika, a u tu komisiju bi se trebali prijaviti i uključiti profesori i nastavnici koji već rade na hrvatskom jeziku. Ovom prigodom ih pozivam da odu na sajt Ministarstva prosvete Srbije, te zatraže validaciju za tu komisiju.«