U nacrtu Rezlocije, čije bi usvajanje trebalo uslijediti četiri dana prije obilježavanja 20. obljetnice od zločina u Srebrenici, članice UN se pozivaju da budućim generacijama »usade lekcije iz prošlosti«, odnosno njih se poziva da lekcije o ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike. Tekst nacrta, koji ima 13 točaka, prenosimo u cijelosti:
1. Najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zlouporabe međunarodnog humanitarnog prava.
2. Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici.
3. Osuđuje se svako poricanje ovog genocida.
4. Izražava suosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, kao i za njihove obitelji, i poziva države članice da nastave osiguravati pravdu i dugoročnu potporu preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja.
5. Poziva države da spriječe genocid i druge ozbiljne zločine i da se bore protiv njih i potvrđuje stavove završnog dokumenta svjetskog samita iz 2005. godine i odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.
6. Poziva države koje još nisu ratificirale Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida ili su joj pristupile da im to bude pitanje visokog prioriteta. Gdje je to potrebno, trebaju usvojiti zakon u nacionalnoj skupštini kako bi ispunili svoje obveze iz te konvencije.
7. Pozdravlja napore na provedbi istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenci, poziva sve države da surađuju s Haaškim tribunalom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene tribunale i Sudom Bosne i Hercegovine i traži od tribunala da završi svoj rad što je brže moguće.
8. Naglašava suštinski značaj pomirenja koje je utemeljeno na dijalogu, prihvaćanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećenosti pravdi i potpori žrtvama, kao temelju za jačanje sigurnosti, strabilnosti i prosperiteta, kako u Bosni i Hercegovini tako i u široj regiji. U tom cilju pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih lidera Bosne i Hercegovine o ambicioznom programu reformi, koji uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.
9. Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju sprječavanja da se ponove.
10. Potiče države članice da razmotre određivanje kontakt osoba koje bi se bavile prevencijom zločina i odgovorom na zločine, redovno se sastajale i koordinirale korake, dijeleći s drugim državama članicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu brzog odgovora i sprječavanja masovnih zločina.
11. Potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju generalnog tajnika u skladu s rezolucijom Generalne skupštine 53/35, i odlučuje da rano i učinkovito djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i u tu svrhu iskoristi sva raspoloživa sredstva.
12. Prima k znaju da kršenja ljudskih prava ili zlouporabe međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i one koje se odnose na seksualno i rodno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i u tom smislu pozdravlja napore UN da poboljša svoj kolektivni odgovor na buduća kršenja ljudskih prava i zlouporabe međunarodnog humanitarnog prava.
13. Zahtijeva od generalnog tajnika da osigura veću suradnju između postojećih mehanizama za sprječavanje genocida i drugih teških međunarodnih zločina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u otrkivanju, procjeni i reagiranju na izvore napetosti i točke rizika ili identifikaciji ranjivih populacija, i potiče generalnog tajnika da nastavi predočavati Vijeću sigurnosti informacije i analize za koje vjeruje da mogu pridonijeti sprječavanju genocida.