Arhiv tekstova

Kako je došlo proljeće i ljudi sve više odlaze u prirodu, veoma se često čuje kako je nekoga ujeo krpelj. Također, u većini slučajeva vlasnici pasa primijete ovog parazita na svom ljubimcu, ali se dešava i da se on slučajno otkrije. Ubod krpelja se ne osjeća, jer on koristi »lokalni anestetik«, pa se često tek nakon nekoliko dana otkrije njegovo prisustvo. Krpelj svoju glavicu praktički uvuče ispod kože ubodenog i tamo boravi duže ili kraće vrijeme te siše krv domaćina. Poslije nekoliko dana hranjenja, krpelj se višestruko poveća i izgledom podsjeća na mladež, zelenkasto-braon boje. 

Krpelji mogu biti prenositelji većeg broja bolesti, kako ljudima, tako i životinjama. Jedna od bolesti o kojoj se, ne bez razloga, mnogo govori je tzv. LAJMSKA BOLEST. Ova bolest može izazvati teška oštećenja mnogih organa i tkiva, pa čak i s trajnim posljedicama. Ona je prepoznata tek 1975. godine tijekom epidemije u mjestu Lyme, po kome je i dobila naziv. Uzročnikom je bakterija Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji i koja se nalazi u njihovoj pljuvačci. Zaraza nastaje kada krpelj prilikom uboda povrati svoj crijevni sadržaj s bakterijom i pohrani ga izravno u kožu pacijenta. Bitno je naglasiti kako nije svaki krpelj zaražen ovom bakterijom te stoga nije svaki ujed krpelja potencijalno opasan za razvoj lajmske bolesti. Ipak, prema jednom istraživačkom radu, nakon višegodišnje analize krpelja u regiji Vojvodine, zaključeno je kako  je lajmska bolest definitivno prisutna u populaciji krpelja i kao takva jest opasnost i za domaće životinje i ljude ove regije. Osim čovjeka i pasa, najčešće napada i ovce koje praktički i ne oboljevaju od ove bolesti nego se hranjenjem njihovom krvlju krpelj zarazi i dalje prenosi bolest na čovjeka i životinje.

Krpelja ima po parkovima, livadama, šumama, plažama, izletištima. Najviše ih ima s proljeća, ljeti i s jeseni. Krpelji se najčešće nalaze u travi i napadaju ljude koji borave u prirodi. Ne treba zaboraviti i ulogu domaćih pasa, koji poslije šetnje kroz travu donose krpelje u kuće i stanove. Najčešći su ubodi na nogama, preponama, pod pazuhom, na vratu itd. Mogu oboljeti pacijenti svih uzrasta, zanimanja i oba spola, jer je osjetljivost na bakteriju u pljuvački krpelja opća. 

 

Ukoliko pronađete 

krpeljA, ne pokušavajte ga sami izvaditi, a pogotovu nemojte upotreb-ljavati ulje, alkohol i druge teKUĆiNE! Uklanjanje krpelja prepustite stručnoJ OSOBI, i to što prIJe, kako bi se vJeroJatnoća infekcije minimizIRala. 

 

Odstranjenje krpelja može se obaviti u svakoj zdravstvenoj ustanovi (ambulanti, domu zdravlja, odjelu za kožne bolesti i dr.) posebnom tehnikom. Nikako se krpelj ne smije pritiskati u predjelu trbuha, gnječiti ili kidati. Mjesto uboda se poslije odstranjivanja krpelja dezinficira. Neophodan je i nadzor nad osobama koje su imale ubod krpelja. Nadzor se provodi u trajanju od tri mjeseca. Kontrolni pregledi obavljaju se jednom mjesečno kod ordinirajućeg liječnika, ili u savjetovalištu za lajmsku bolest, koje postoji u nekim mjestima.

 

Karakteristike lajmske bolesti

 

Kada zaraženi krpelj ubode čovjeka, prvi znaci bolesti javljaju se poslije prvog dana ili do mjesec dana. Na mjestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo (erythema migrans), koje se širi. To je siguran znak početne faze bolesti. Istovremeno se može javiti i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima. Lokalne limfne žlijezde mogu također biti uvećane i bolne. Ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi liječenju, poslije 6 do 8 tjedana i više, može doći do upale moždanih opni ili živaca, zglobova, srčanog mišića i drugih organa. Kasnije može doći do trajnog oštećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti. 

Krpelj također može prenijeti tularemiju, povratnu groznicu, te novootkrivenu i potencijalno smrtonosnu bolest erlihiozu. Nekada ubod može biti uzrokom krpeljne paralize, koja počinje obamrlošću i bolovima u nogama te može izazvati zastoj u disanju.

 

Kako se zaštititi od krpelja?

 

Zaštita ljudi koji borave na zelenim površinama može se ostvariti košenjem trave i uređenjem terena. Krpelj se može uočiti osobnim pregledom kože i odjeće tijekom i poslije boravka na zelenim površinama. Navodno je čisto eukaliptusovo ulje prirodno sredstvo za odbijanje kukaca, kao i mast od nevena. Od oralnih preparata koji odbijaju kukce poznati su češnjak, cink, te vitamini skupine B.

 

bitno JE ZAPAMTITI:

1. Obvezno pregledati tijelo i odjeću nakon boravka u prirodi.

2. Svi krpelji nisu zaraženi uzročnikom lajmske bolesti.

3. Zaražena osoba ne prenosi infekciju na zdravu.

4. Lajmska bolest se uspješno liječi ukoliko se otkrije na vrijeme!

g