Arhiv tekstova

Kada se spomene reumatoidni artritis svi odmah pomislimo na reumu, koja kao takva, odnosno kao bolest, sama po sebi i ne postoji. Najpribližnije što bi sama riječ »reuma« mogla značiti je upravo reumatoidni artritis te smo zato dužni upoznati čitatelje s pravim značenjem ove bolesti. Često se čuje kako netko kaže da ima reumu, jer ga bole leđa, zglobovi, ramena, kuk ili lakat, ali to su ustvari sve bolesti slične reumi. Stoga ćemo u široj zdravstvenoj edukaciji naših čitatelja ukratko opisati pravu reumu, točnije reumatoidni atritis, što je veoma opasna bolest sa svojim tijekom pogoršanja i otežavanja uobičajenog načina života oboljelih.

REUMATOIDNI ARTRITIS: (RA) je kronična upala zglobova, nepoznatog uzroka, promjenjivog tijeka i trajanja, od čega boluje oko 0,5 posto ljudi. Češća je kod žena nego kod muškaraca. Izražava se bolom, otokom, ukočenošću i postupnim oštećenjem funkcije zglobova. Kod većine bolesnika, RA je teška bolest, tijekom koje napreduje oštećenje zglobova, slabi ili se gubi sposobnost za rad i samozbrinjavanje. To vodi do socijalne i financijske ovisnosti bolesnika o drugim osobama i skraćenju životnog vijeka. RA je značajno opterećenje za zajednicu zbog velikih neposrednih troškova liječenja kronične bolesti i još većih posrednih troškova zbog gubitka sposobnosti bolesnika za rad i samozbrinjavanje.

KAKO OTKRITI REUMAT-OIDNI ARTRITIS? Sumnju da netko boluje od reumatoidnog artritisa pobuđuju sljedeći klinički nalazi:

- dugotrajan noćni i jutarnji bol u zglobovima i jutarnja ukočenost zglobova, koja traje dulje od pola sata;

- osjetljivost zgloba na dodir, klinički znaci upale zglobova (otok, povišena temperatura i ograničena pokretljivost zgloba);

- zahvaćanje zglobova ručja istodobno s obiju strana, tj. i na lijevoj i na desnoj šaci;

- smanjenje tegoba tijekom primjene nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (diklofen, brufen i slično).

Osim već spomenutih nalaza svakako je potrebna i laboratorijska potvrda bolesti, a to se prije svega odnosi na pozitivan nalaz reumatoidnog faktora – RF (u krvi) te dodatne nalaze postojanja oštećenja zglobne hrskavice na velikim i malim zglobovima, koja se potvrđuje rendgenskom snimkom. Svakako, pri sumnji na RA neophodna je konzultacija reumatologa.

CILJEVI LIJEČENJA:

• uklanjanje simptoma i znakova bolesti (uvođenje bolesti u trajnu fazu remisije, odnosno mirovanja bolesti) 

• očuvanje normalne i popravljanje oštećene funkcije koštanozglobnog aparata uz uvođenje fizikalne terapije i svakodnevnih kućnih vježbi

• sprečavanje i popravljanje oštećenja i deformacija do kojih dolazi zbog kasnog prepoznavanja bolesti ili fulminantnog tijeka bolesti

• obuka bolesnika za prilagođavanje načina života u skladu s fazom bolesti, fazom napada ili njene stagnacije.

• očuvanje i popravljanje kvalitete života oboljelih.

Samo liječenje podrazumijeva svakodnevne vježbe, ali i uporabu lijekova na bazi kortikosteroida čija količina ovisi o fazi bolesti. Upravo ovakva terapija, pokraj dobrog, donosi i loše bolesniku zbog mnogih neželjenih dejstava ove terapije. Tako kod oboljelih, ne zbog bolesti nego zbog terapije, dolazi do povećanja tjelesne mase, zaobljavanja lica, ponekad pojave masnih depoa na leđima, što se opisuje kao grba. Također, oni su podložniji bakterijskim infekcijama zbog smanjenog imuniteta, ranije se razvija osteoporoza, a poznate su i bolesti srčanih zalizaka koje nastaju kao posljedica samog RA.

ŠTO UKAZUJE NA LOŠ ISHOD BOLESTI:

• vanzglobne pojave (reumatoidni čvorići, upala dijelova oka, vaskulitis, oštećenje pluća, bubrega, srca, nervnog sustava),

• ženski spol,

• loš položaj u društvu, siromaštvo i nisko obrazovanje,

• starija životna dob u početku bolesti i dr.

g