Arhiv tekstova

Prije deset godina Subotičanin Vladimir Patarčić je u Portugalu postao svjetskim prvakom u hvatanju šarana, i službeno time potvrđujući svoj veliki talent za ribolov. Svjetski naslov je osvojio na tzv. mirnim stajaćim vodama, a danas je više zainteresiran za bržu, riječnu površinu. Kako najveći grad na sjeveru Bačke nema niti jednu rijeku, ribolovački šampion svoju sportsku strast redovito utažuje pecajući skupa s prijateljima na Tisi. Između dva ribolovačka turnusa, koji traju po nekoliko dana, porazgovarali smo o tajnama ribolova na ovim našim prostorima.

»Jesenski mjeseci koji su pred nama u biti su i najbolji za hvatanje šarana, jer sada ova riba intenzivnije uzima hranu pripremajući se za predstojeće zimsko razdoblje. Za razliku od prijašnjih godina kada sam najviše pecao na Tresetištu pokraj Palića, sada me mnogo više privlači lov na tzv. divljeg šarana i posljednje dvije godine sam najviše na rijeci Tisi kod Kanjiže na potezu prema Martonošu, konkretno na tzv. Majmunskom otoku«, kaže nam na početku razgovora nekadašnji svjetski prvak Vladimir Patarčić i nastavlja:

 

BOJLE

 

»Čamcem idemo na otok na kome je poravnat jedan dio obale i pecamo prvi puta dubinskom metodom na divljoj vodi, na bojle. U pitanju je posebno napravljen mamac u obliku kugle, spravljen od više vrsta brašna, aditiva, aroma i zaslađivača, prema mom originalnom receptu prilagođenom svačijem džepu. Jer, tržišna cijena kvalitetnijih kupovnih bojli zna dostići i do 20 eura  za  jedan kilogram, a na određenim divljim vodama u kojima ribe nisu naviknule na hranjenje ovom hranom potrebno je baciti dosta ovoga mamka kako bi se ribe naviknule dolaziti na ribolovačke lokalitete. Primjerice, mi smo počeli s prehranjivanjem našega mjesta još u travnju ove godine i do sada smo bacili već oko 110 kg bojli, peleta i kuhanog kukuruza, a posljednjih mjesec dana pecamo samo na bojle.«

 

DUBINA

 

Na kojoj dubini šarana lovi ribolovački šampion?

»Uobičajena dubina na kojoj lovimo je između 4 – 6 metara, a specifičnost ribolova na rijekama je okolnost da se mora pronaći adekvatno mjesto pokraj nekih panjeva blizu kojih se tijekom noći  i ranom zorom negdje na 4 m pojavljuje i izlazi divlji šaran. Tako je prvi štap do obale onaj udarni tijekom noći, a kako se sunce penje gore tako šaran silazi sve dublje u vodu. Zanimljivo je istaknuti kako je na ovom našem mjestu kontra tok rijeke, pa je voda povratna i vrteći se stvara male virove koji su idealni za hranjenje ribe, jer bi inače u normalnim okolnostima snaga toka sve odnijela i morali bi pribjegavati posebnim tehnikama spuštanja mamca na dno«, konstatira Patarčić.

 

VRIJEME

 

Zamolili smo Vladimira da našim čitateljima eksluzivno otkrije koje je najbolje vrijeme za ribolov kapitalnih primjeraka kojima obiluje njegova sportska kolekcija.

»Za ulov kapitalaca je najbolja noć, i to od pola noći do četiri sata izjutra kada sam i hvatao sve najveće primjerke, što potvrđuje činjenicu kako su riječni šarani izuzetno bojažljiva riblja vrsta i nije ih lako hvatati. Također, ova riba zbog svoje urođene plašljivosti izlazi van tek kada je potpuna tišina, a čest je slučaj da kada se uhvati primjerak od 10 i više kilograma, te noći više ne bude daljnjeg krupnijeg ulova.«

 

PAMET

 

Koja je razlika između hvatanja tzv. tovljenog šarana u ribnjacima i stajaćim vodama od njegove divlje vrste koja živi u rijekama?

»Divlji šaran je jako pametan, na koncu ne bi ni uspio dostići kapitalnu težinu od preko 10 kilograma da  ne uzima mamac uvijek pored svojih skrovišta ili blizu određenih prepreka, iako ribič nije dovoljno brz, spretan i nema potrebne doze sreće neće ga moći izvući na obalu. Zato je i ribolov divljeg šarana posebno atraktivna disciplina sportskog ribolova, jer divlji šaran se rodio na rijeci i cijeli svoj život živi u prirodnom okruženju poznajući svaki njen kutak.«

 

SPORT

 

Vladimir Patarčić je pobornik sportskog ribolova i njegova maksima je uhvati, fotografiraj i pusti, što praktički znači da se manji primjerci moraju vratiti natrag u vodu.

»Na rijeci se držimo pravila da primjerke ispod 2 i preko 5 kilograma vraćamo natrag u vodenu dubinu, dok primjerke između ovih težina, ukoliko nam se jede šaran, nosimo doma i koristimo za našu prehranu«, rekao na je na koncu šampion u hvatanju šarana Vladimir Patarčić.