Kao i kod ovogodišnje proizvodnje pšenice, tako i kod jesenskih poljoprivrednih kultura dobar rod mogu očekivati proizvođači koji su uložili u zaštitu, jer ova je godina karakteristična po tome što će štete biti od plamenjače, hrđe i na repi od cerkospore, rečeno je na Danu polja jesenskih kultura koji organizira Poljoprivredna stručna služba Sombor. Ova prizvodna godina neuobičajena je po količini padalina, ali iako su kiše na ovim područjima dobro došle, zbog velike vlage teško je bilo zaštititi usjeve. »Sjetimo se pšenice. Svi koji su uradili temeljitu zaštitu imali su dobre prinose. Oni koji su to radili s nekvalitetnim preparatima, zakasnili ili uopće nisu radili zaštitu usjeva, prošli su loše. Tako će biti i s ovim jesenskim kulturama. Svim usjevima koji sada sazrijevaju prije svega potrebno je sunce i samo nas sunce može spasiti, jer sve dok rod ne bude u čardacima ne možemo se radovati. Kukuruz dozrijeva, ima bogatu zelenu masu i njemu treba sunca. Prvi prinosi suncokreta su ohrabrujući i može se očekivati dobar rod, naravno ukoliko narednih dana bude lijepo vrijeme. Ovo je bila povoljna godina za soju i očekuju se dobri prinosi, ali i soji treba sunca da bi dozrijela i da u zrnu ne bude povećane vlage, što bi zahtijevalo dodatno sušenje. Dobro izgleda i šećerna repa, ali samo na ovim površinama gdje je izvršena zaštita, jer kao nikada prije ratari su ove godine repišta morali četiri puta tretiraju protiv cerkospore. Velikih problema bit će i u proizvodnji povrća. Nije rađena adekvatna zaštita krumpira, a posljedica toga je plamenjača, a s krumpira bolest se prenijela i na rajčicu. Zbog plamenjače i hrđe bit će teško sačuvati i luk i češnjak. Ova je godina najbolji primjer koliko je važna zaštita usjeva. Genetski potencijal, velika rodnost i ekološki uvjeti nisu dovoljni bez zaštite«, rekao je na Danu polja Stevan Maširević, direktor Departmana za fotomedicinu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.
Kukuruz u prosjeku
Prema ocjeni dr. sc. Đorđa Jockovića iz Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu ova godina je za proizvodnju kukuruza jedna od najpovoljnijih u posljednjih nekoliko desetljeća. »Što se tiče prosječnog roda koji možemo očekivati moram kazati da će ovogodišnja proizvodnja biti pravi primjer da se vidi koliko se u proizvodnji gubi zbog nedovoljne primjene agrotehnike. Bit će pojedinaca na čijim njivama će roditi i preko 10 tona, ali to su pojedinci koji imaju dovoljno novca da mogu primijeniti punu agrotehniku. Nažalost, većina naših proizvođača nije u stanju uložiti u to. Još uvijek imamo njiva s malim sklopovima biljaka, u prosjeku 35 do 40 000 biljaka, ima mnogo zakorovljenih njiva, ima zemljoradnika koji nisu mogli njivama dati dovoljno gnojiva i zbog svega toga osobno mislim da više od 6 do 6,5 tona po hektaru u Vojvodini teško da možemo očekivati, iako su vremenski uvjeti dozvoljavali da taj prinos u Vojvodini bude osam do devet tona. Bilo je dovoljno padalina, povoljne temperature, ali je niska razina primjene agrotehnike osnovni ‘krivac’ zašto nećemo ostvariti visoke prinose«, kaže Jocković.
Dobar prinos – niske cijene
Ono što interesira poljoprivrednike je koliko će im rod koji »skinu« s njiva biti plaćen. Najbolje procjene toga može dati Produktna berza u Novom Sadu. »Ove ćemo godine imati tedan od najvećih prinosa kukuruza, gledano u jednom dužem periodu. Procjene su da će hektarski prinos biti iznad pet tona, što znači ukupnu proizvodnju od oko sedam milijuna tona. To će se odraziti na tržište i prve indicije su da bi na samom početku žetve i berbe startna cijena kukuruza bila između 12,5 i 13 dinara po kilogramu bez PDV-a. Uzgred će ovo biti godina rekordnih prinosa kukuruza u svijetu i to sve zajedno dovodi do relativno niske cijene. Oko cijene suncokreta se svake godine vodi polemika. Prije dvije godine cijena suncokreta bila je ekstremno visoka, oko 52 dinara, lani je to bilo oko 25 dinara. Ove godina prva trgovanja na berzi bila su po cijeni od 29 dinara po kilogramu. To je nešto više nego li prošle godine, ali daleko ispod očekivanja naših poljoprivrednika. Očekivana startna cijena soje ovogodišnjeg roda je 35 do 40 dinara po kilogramu. Ali to su slobodne procjene, a kako reagira tržite vidjet ćemo vrlo brzo, jer se početak žetve soje očekuje za desetak dana«, kaže za naš tjednik Žarko Galetin, direktor Produktne berze Novi Sad.
