Širom Vojvodine
Povijest i vjera u staklu
Radovi na obnovi unutrašnjosti crkve sv. Jurja u Subotici su u tijeku, a uz postojeće radove, koji dobro napreduju, ali ih još ima, gotovi su vitraži, koji ovu crkvu čine posebnom. Danas je u ovoj velebnoj trobrodskoj crkvi postavljeno 18 vitraža koji su raspoređeni u donjem i pojedini u gornjem dijelu crkve, a uz njih tu su i dva manja kružna vitraža – s jedne strane je grb Grada Subotice, dok je s druge grb sv. Pavla, zaštitnika Subotičke biskupije.
Okruženi svecima
Neki od vitraža postavljeni su već ranijih godina, dok su pojedini završeni i postavljeni u proteklih nekoliko godina, te i ove godine.
»Po mom dolasku za kapelana u crkvu sv. Jurja postojali su već vitraži koje su moji prethodnici pokrenuli. Inicijativa je postojala od prijašnjih župnika da se postave pojedini nacionalni sveci i blaženici mađarskog i hrvatskog življa, odnosno vjernika u ovoj župi budući da je župa dvojezična. Tako je tu već postojao vitraž sv. Nikole Tavelića, blažene Ozane Kotorske, bl. Marije Propetog Isusa Petković, sv. Leopolda Bogdana Mandića. Za vrijeme župnika Franje Fazekasa postavljeno je devet vitraža i time smo završili postavljanje nacionalnih svetaca i blaženika u donjem dijelu crkve. Sada imamo i bl. Ivana Merza, bl. Augustina Kažotića, sv. Ivana Kapistrana, bl. Miroslava Bulešića, ukupno 18 svetaca u donjem redu, dok su u gornjem redu još i sv. Dominik, sv. Antun, vitraž sv. Cecilije – zaštitnice crkvene glazbe i vitraž Marije Magdalene pod Isusovim križem«, pojašnjava župnik vlč. Tomislav Vojnić Mijatov.
No, to još uvijek nije sve: u crkvi u prednjem dijelu, s lijeve strane, gledano prema oltaru, je veliki vitraž – triptih koji je posvećen mađarskim svecima – a koji je postavljen povodom tisućljeća kršćanstva u Mađarskoj. Tako je s desne strane bilo prazno mjesto, i to sve do ove godine, kada je postavljen novi vitraž koji je nastao povodom ovogodišnjih jubileja – 1.100. obljetnice splitskih crkvenih sabora, Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava, te 1.400 godina kršćanstva u Hrvata.
»Ovaj veliki i značajan jubilej nije u nekoj velikoj mjeri zaživio kod ovdašnjih Hrvata, ali mislim da je itekako važan. Kraljevstvo kralja Tomislava nije dosezalo do ovih krajeva, ali nas s time vežu naši korijeni. Kako god nas ljudi tumačili, povijest ne možemo mijenjati i ako nismo mi imali dodira s tim, naši preci jesu. Tada smo kao hrvatski narod dobili priznanje pape Ivana X. (914. – 928.) i dobili svog kralja, što je vrlo važno za jedan narod. Prvotna zamisao nije niti bila da će ovdje biti vitraži, jer vrijednost ovih vitraža iznosi oko 17.000 eura, koje, jasno, nismo imali. Međutim, javili su se pojedinci koji su željeli to financirati. Inicijativa za ove vitraže krenula je kada je Hrvatska biskupska konferencija najavila proslavu 1.100. obljetnice splitskih crkvenih sabora (925. i 928.), Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava te skore proslave 1.400 godina kršćanstva u Hrvata, što je za nas slavenske narode, a osobito Hrvate, vrlo značajan jubilej. Upravo na tim splitskim saborima istaknuta je važnost staroslavenskog bogoslužja i glagoljice. Iako nije izričito zabranjen, slavenski liturgijski jezik bio je ograničen. Prvi zagrebački kardinal u novostvorenoj hrvatskoj državi kardinal Kuharić bio je i naš kardinal. Jasno, tada nije bilo granica, ali je to bio vrlo važan moment za našu vjeru i opstojnost našeg naroda«, priča župnik.
Novi vitraž i njegovo značenje
Po riječima vlč. Tomislava Vojnića Mijatova, lijevi vitraž prikazuje proslavljenu Crkvu. Podignut je u čast 1.400 godina kršćanstva u Hrvata, prikazuje sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda i domovine, zatim slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda, suzaštitnike Europe, koji su u vjerskoj i kulturnoj povijesti Hrvata imali veliki utjecaj na utvrđivanje kršćanstva u Hrvata i istodobno širenje glagoljskog pisma, bogoslužja i književnosti na slavenskom jeziku. Kao treći lik prikazan je sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, prvi kardinal u novijoj povijesti Crkve u Hrvata koji se zauzimao da hrvatski narod ima neotuđivo pravo da bude ravnopravan s drugim narodima; da bude slobodan u svome suverenitetu te nesmetano živi. Iznad ovog vitraža nalazi se poseban vitraž s vatikanskim grbom, koji simbolizira povezanost i vjernost Svetom Ocu. Ovaj vitraž dar je Josipa i kćeri Josipe Vojnić Tunić povodom 1.400 godina kršćanstva u Hrvata.
Desni vitraž, kako je pojasnio sugovornik, podignut je prigodom 1.100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, prikazuje biskupa Grgura Ninskog kako kruniše kralja Tomislava za prvog hrvatskog kralja na Duvanjskom polju 925. godine. Kralj Tomislav nosi crveni plašt s posebnim ukrasima poput hrvatskog pletera. U ruci drži mač na kojem je utisnut hrvatski grb. U pozadini vitraža je Hercegovina i rijeka Neretva koja teče prema Jadranskom moru dok je na dnu vitraža vidljiv stari grad Split gdje su održani splitski crkveni sabori 925. i 928. godine. Iznad ovog vitraža je grb Subotičke biskupije koja je relativno mlada biskupija, no, prema povijesnim podacima, crkvena hijerarhija na prostoru Bačke postojala je već od početka 11. stoljeća te se već tada spominju dva bačka nadbiskupa: Fabijan, koji je bio nadbiskup u Baču za vrijeme osnutka Zagrebačke biskupije, te Francika, koji je isprva bio biskup u Zagrebu, a potom nadbiskup u Baču. Ovaj vitraž koji prikazuje zemaljsku vlast dar je obitelji Ivana i Ane Tikvicki.
Srednji vitraž sadrži prikaz Isusa Krista Kralja svega stvorenja na nebeskom prijestolju u obliku križa po kojem čovjek dolazi do spasenja. U svakom od ova tri vitraža postoje po tri anđela. Tako sveukupno devet anđela simbolizira devet korova anđeoskih. Prva tri kora izravno gledaju Boga i klanjaju mu se: serafini, kerubini i prijestolja. Sljedeća tri kora izvršavaju Božji providonosni plan za svemir: gospodstva, sile i vlasti. Posljednja tri kora izravno upravljaju ljudskim poslovima: vrhovništva, arkanđeli i anđeli čuvari. Središnji vitraž donirao je putem projekta Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Važno je napomenuti, kako je objasnio sugovornik, da likovi na desnom i lijevom vitražu u odnosu na središnji vitraž predstavljaju zemaljsku vlast i proslavljenu Crkvu koja služi Gospodinu Isusu Kristu, Kralju svih stvorenja. Vitraže je prema zamisli i nacrtu župnika vlč. Tomislava Vojnića Mijatova izradio atelje za izradu vitraža Atelje Stanišić 1908. iz Sombora.
Ž. V.
