
Veliki turistički potencijali Vojvodine
Bivša tajnica MZ Sonta ecc. Renata Kuruc, poslije isteka drugoga mandata, zahvaljujući svojim znanjima i potencijalima uhljebljenje je našla u uredu za lokalni ekonomski razvoj na mjestu koordinatorice Lokalne akcijske grupe područja Općine Apatin. Posao pun izazova obavlja s velikim elanom, uz primjenu svojeg bogatog znanja i iskustva u struci.
Još i danas mnogi svoje godišnje odmore provode poglavito na morskim destinacijama. Može li im Vojvodina nadomjestiti more?
Tijekom ljeta mediji su preplavljeni ponudama i aranžmanima velikog broja turističkih agencija, u najvećoj mjeri dalekih morskih destinacija. Vrlo mali broj ljudi se odlučuje provesti ljetne odmore na području Vojvodine. Smatram da ova regija ima velike turističke potencijale i da oni nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati i promovirani. Smještena između Dunava, Tise, Begeja i Tamiša, s velikim prostranstvima bogate i netaknute prirode, isprepletana kulturnom baštinom brojnih naroda i narodnosti, Vojvodina je nedovoljno istraženi biser očuvanih staništa brojnih životinja, parkova prirode, rijeka i jezera, izletišta, prostora izuzetnih odlika i specijalnih rezervata prirode. Najpoznatiji su svakako Fruška gora, Petrovaradin, parkovi prirode Palić, Vršac, Tikvara – Bačka Palanka, dvorac i park Dunđerski i mnoga druga mjesta koja pružaju idealne uvjete za aktivan odmor.
Ima li i Općina Apatin perspektivu na planu turizma?
Općina Apatin zauzima prostor na području jednog od 16 specijalnih rezervata prirode u Vojvodini, Gornjeg Podunavlja. Katastarski, atar naše općine prostire se na 19.648 ha, uz lijevu obalu Dunava i zapljuskuje ga skoro 70 km njegove obale. To dodatno povećava potencijal i geostrateški položaj Općine Apatin i svih pripadajućih naselja, uključujući i našu Sontu. Nedavno smo, prikupljajući podatke za potrebe izrade lokalne strategije ruralnog razvoja, u procesu formiranja kapaciteta Lokalne akcijske grupe područja Općine Apatin, obavljali terenska istraživanja i obilazili potencijalne udarne lokacije. Na temelju tih istraživanja odgovorno tvrdim da su perspektive za razvoj turizma u našoj općini fantastične
Što ste, konkretno, uočili na ovom, kako kažete izuzetnom području?
Rezervat odlikuje izuzetna biološka raznovrstnost i predstavlja jedno od posljednjih utočišta flore i faune poplavnih područja, kao i jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih cjelina na cijelom toku Dunava kroz Srbiju. U rezervatu živi 51 vrsta sisavaca, 280 vrsta ptica, 50 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca i stotine vrsta kukaca. Vrlo je bogat i vodenom, močvarnom, livadskom i šumskom vegetacijom. Ovo je jedna od rijetkih destinacija gdje se još uvijek može uživati u nepatvorenoj divljini, te nezaboravnoj vožnji Dunavom i njegovim nepreglednim rukavcima i kanalima.
Nudi li nam Gornje Podunavlje još što osim biološke raznovrsnosti?
Svakako. Ovo područje je nadaleko poznato i po svojem autentičnom kulturnom naslijeđu. Stoljećima unazad, narodi koji su živjeli pored ove velike rijeke, prilagođavali su se njezinim kretanjima, te su tako nastali karakteristični običaji, nošnje, govor, alat za lov i ribolov, čamci i jela koji privlače goste i Gornje Podunavlje čine još atraktivnijom destinacijom za posjetitelje, koji u punoj mjeri mogu uživati u nesputanoj rici jelena, autentičnim ribljim specijalitetima, dunavskim alasima i mirnim noćima u seoskim kućanstvima. Posetitelji mogu uživati i u ljepoti krajolika, ostvariti kontakt s biljnim i životinjskim svijetom, naći osvježenje, mir i tišinu. Brojna su zanimanja turista za obilazak ritskih šuma, vodenih i močvarnih eko sustava, gdje se pružaju mogućnosti za eko turizam, uz posmatranje i fotografiranje ptica, divljači i brojnih zaštićenih biljnih vrsta.
Ima li u tom planu razvoja turizma mjesta i za Sontu?
Svakako. Većina Sonćana još uvijek nije svjesna prednosti koje imaju u odnosu na druga mjesta, te u što skorije vrijeme treba naći načine kako što bolje iskoristiti cjelokupne, kako prirodne, tako i povijesne, etnološke, arhitektonske i tradicijske potencijale za privlačenje turista. Moramo maksimalno razviti i obogatiti turističku ponudu, a sve u cilju održivog razvoja i ekonomskog osnaživanja stanovnišva. Kada to budemo shvatili i počeli praktično primjenjivati, mislim da ćemo napraviti i prvi korak u pružanju uvjeta za ostanak onima koji razmišljaju o odlascima s kartom u jednom smjeru.
Ivan Andrašić