19. rujna 1918. – Zagrebačke Novine javljaju kako je omladina u Srijemskim Karlovcima priredila 8. rujna navečer zabavu, na kojoj su izvedene predstave Stričeva oporuka i Začarani ormar Ferde Ž. Milera. Sav prihod je bio namijenjen sirotoj djeci hrvatske i srpske osnovne škole u Srijemskim Karlovcima.

19. rujna 1939. – Zagrebački Hrvatski dnevnik javlja da su predsjednika Vladka Mačeka posjetili odvjetnici Marko Lemešić iz Rume i Petar Gvozdić iz Srijemske Mitrovice u ime izvršnog odbora srijemskih Hrvata, koji su ostali izvan sastava Hrvatske. U ovom je izaslanstvu bio i brat pokojnog tajnika HSS-a u Zagrebu Jaše Jelašića – Ivan Jelašić iz Petrovaradina, koji će kasnije postati gradonačelnik Petrovaradina.

20. rujna 1917. – Zagrebačke Novine donose članak »Iz suvremenog života Bunjevačkih Hrvata«, gdje piše između ostalog: »U župi sv. Terezije u Subotici, kojoj je župnikom spomenuti Desider Vojnić, a u kojoj živi 35.000 čistih Bunjevaca, pjeva se svake nedjelje i svakoga sveca pet velikih misa i pod njima se pjeva na koru samo madžarski, a Bunjevcima se dozvoljava tek pod 3. velikom misom u 10 sati samo o podizanju otpjevati jednu malu pjesmu. Dakako i propovijedi su samo madžarske.«

21. rujna 1919. – Subotičke Hrvatske novine javljaju da će početkom listopada 1929. na kući župnog dvora u Valpovu biti svečano otkrivena spomen-ploča s reljefom svećeniku i pjesniku Anti Evetoviću Miroljubu.

22. rujna 1920. – Subotički Neven javlja da je u Subotici nekoliko dana boravio predsjednik komisije za ustanovljenje ratnih zločina u Srbiji, Archibald Reis.

23. rujna 1921. – Novosadska Zastava javlja da je bivši predsjednik vlade Kraljevine SHS Stojan Protić prilikom boravka u Subotici pregovarao samo s narodnim zastupnicima Bunjevačko-šokačke stranke Blaškom Rajićem i Vranjom Sudarevićem. »Oni su mu podneli sve svoje zahteve i izjavili su, da su spremni bez obzira na držanje Hrvatske Zajednice i Koroščeve grupe, aktivno potpomagati politiku Stojana Protić i u parlamentu, ako im on zagarantuje, da će se gornja Vojvodina ostaviti potpuno uticaju bunjevačkom, kako u državno-uticajnoj, tako i nacionalno klasnoj sferi«, piše Zastava.

24. rujna 1900. – Novosadska Zastava javlja da je pomoćni kraljevski školski nadzornik Gyula Kurucz suspendirao učitelja Matiju Išpanovića zbog toga što se zakleo u crkvi svojoj zaručnici na hrvatskom.

24. rujna 1920. – Neven javlja da je regent Aleksandar Karađorđević ukazom potvrdio profesora matematike i fizike Ivana Vojnića Tunića za direktora subotičke velike gimnazije.

24. rujna 1925. – Neven donosi iscrpan članak o proslavi 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva u Subotici 20. rujna 1925. Proslavu je uveličalo 300 sokola iz Osijeka, Vinkovaca, Vukovara i Dalja. Povorka od nekoliko tisuća ljudi, koju je predvodila konjička banderija na čelu s Ivanom Skenderovićem, išla je ulicama Paje Kujundžića (Braće Radića), Wilsonovom (Maksima Gorkog), Aleksandrovom (Korzo), Jelačićevom (Matka Vukovića), Preradovićevom prema trgu kralja Tomislava, gdje je otkrivena spomen-ploča, koju su podigli bunjevački Hrvati prigodom 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva.

25. rujna 1936. – Subotičke novine javljaju da je u bolnici časnih sestara milosrdnica u Zemunu umro nakon duge i teške bolesti u 64. godini života Mladen Barbarić, umirovljeni prisjednik Đakovačkog duhovnog stola, suradnik Subotičkih novina i Danice. Pokopan je na katoličkom groblju u Zemunu.