Osim hrvatskih udruga bunjevačkih i šokačkih Hrvata koje su u međuraću djelovale u Bačkoj, koje su u svojem imenu imale naziv hrvatski, među bačkih Hrvatima djelovao je i veći broj podružnica različitih organizacija iz Hrvatske, koje su nosile hrvatsko ime. U ovom nastavku predstavit ćemo takve sportske organizacije.
Hrvatska sportska Sloga, središnji sportski savez Banovine Hrvatske u koji su bili udruženi novoosnovani hrvatski sportski savezi. Osnivačka skupština održana je 14. V. 1939. Bačke Hrvate i Hrvatski športski klub Bačku iz Subotice predstavljao je Marko Čović, koji je bio izabran za odbornika u upravi Hrvatske sportske sloge. Na sjednici je odlučeno da se osnuje Hrvatsko-slovenska liga. Potaknuti time, članovi Bačke na sjednici u Subotici 16. V. 1939. odlučili da će istupiti iz Subotičkoga nogometnoga podsaveza te nastaviti djelovati unutar Hrvatske sportske sloge. Hrvatska sportska sloga potaknut će hrvatske nogometne klubove u Bačkoj da osnuju vlastiti nogometni savez u rujnu 1939., a svoj utjecaj na hrvatske klubove u Bačkoj zadržat će do početka Drugoga svjetskoga rata.
Bački nogometni podsavez Hrvatskoga nogometnoga saveza osnovan je kao organizacija hrvatskih nogometnih klubova iz Bačke nakon osnivanja HNS-a. Utemeljen je 10. IX. 1939. u Subotici, a osnivači su bili Bačka, Bunjevac, Sloga, Sloboda i Tavankut. Poslije su pristupili još i TANK (Trgovački atletski nogometni klub), SMTC (Subotički metalski tjelovežbački club) i BAK (Bajmački atletski klub). U sklopu Bačkoga podsaveza odigrano je više prijateljskih i prvenstvenih utakmica, ali je nakon dogovora predstavnika Hrvatskoga nogometnoga saveza i Jugoslavenskoga nogometnoga saveza početkom studenoga 1939. Bački podsavez HNS-a prestao postojati, a njegovi su se članovi trebali uključiti u natjecanje Subotičkoga nogometnoga podsaveza, koji je djelovao u sklopu Srpskoga loptačkoga saveza (osim Bačke, koja je ostala u Hrvatsko-slovenskoj ligi). Već pri prijemu u Subotički nogometni podsavez ponovila su se šikaniranja, pa su samo BAK i SMTC primljeni, dok je za Bunjevac i TANK tražena ponovna registracija, sudjelovanje Sloge odbijeno je na godinu dana, a Sloboda i Tavankut u takvim uvjetima nisu se ni prijavili za natjecanje.
Hrvatski sokolski savez, nacionalna tjelovježbena organizacija mladeži, nastala kao dio sokolstva, tjelovježbenoga pokreta koji se u drugoj polovini XIX. stoljeća razvio u slavenskim zemljama, osobito u Austro-Ugarskoj. Njegovi su nositelji bili liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavljali odnarođivanju i zauzimali se za veća prava slavenskih naroda u Monarhiji, a vremenom pokret dobiva protukatoličke crte. Hrvatski sokol osnovan je 1874. u Zagrebu, a iz Jugoslavenskog sokola osnovanog 1919., ponovno se osamostalio 1922. U Subotici je 1919. utemeljen u prostorijama Pučke kasine Hrvatski sokol, a među oko 200 članova dominirali su Bunjevci. No, kada su se članovi sokolskih društava iz drugih krajeva Kraljevine SHS, koji su u Suboticu doselili nakon Prvoga svjetskoga rata, učlanili u subotički Sokol i otvoreno očitovali protukatolička stajališta, većina Bunjevaca prišla je orlovstvu. No, i među subotičkim je orlovima nastao raskol pa je Hrvatski sokol ponovno osnovan 1925. na inicijativu skupine akademske omladine, nezadovoljne radom orlovske organizacije. Cilj je bio prosvjetno-tjelesni odgoj muške i ženske omladine u hrvatskom duhu. Čini se da je razlika između subotičkih hrvatskih sokolova i orlova bila u različitom odnosu prema religioznosti. Prestali su raditi kad su raspuštena sva nacionalna tjelovježbačka društva 1929. g.
