Horizontalistički pokreti, poput sadašnjeg studentskog pokreta u Srbiji, neodrživi su u dugom razdoblju, osobito tijekom i nakon sudjelovanja na izborima. Funkcionalna politička organizacija podrazumijeva vodstvo, hijerarhiju, infrastrukturu, procedure i, naravno, zajedničke vrijednosti. Na nedovoljno razvijenoj i kaotičnoj političkoj sceni poput srpske moguće je postići izborni uspjeh i s ad hoc stvorenim, ideološki heterogenim pokretom, ali on neće biti održiv u takvom obliku ni nakon izbora

U Srbiji bi ovo trebala biti izborna godina. Međutim, kada će izbori biti raspisani, hoće li parlamentarni i predsjednički izbori biti održani zajedno, hoće li biti raspisani opći izbori, odnosno hoće li se uz republičku birati i nova pokrajinska i lokalna vlast, još se uvijek samo nagađa. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kojem istječe drugi mandat na dužnosti predsjednika Republike, najavio je da će podnijeti ostavku. Prema njegovim riječima, najprije će raspisati parlamentarne izbore, što je u njegovoj nadležnosti, a potom će podnijeti ostavku. Vučić je prošlog tjedna također izjavio da će parlamentarni i predsjednički izbori biti razdvojeni te da će najvjerojatnije prvo biti održani parlamentarni izbori. Kako je rekao, odluka o raspisivanju izbora bit će donesena u kolovozu ili rujnu, pa bi izbori mogli biti održani u listopadu ili studenome. Ipak, ti se rokovi i dalje uzimaju s određenom dozom rezerve. Na tvrdnje oporbe da razdvaja izbore jer se boji poraza na predsjedničkim izborima, Vučić odgovara da je upravo oporba tražila parlamentarne izbore, a da će sada dobiti i predsjedničke. »I zašto oni ne bi bili oduševljeni bilo kojim izborima, jer su oni tražili prije svega parlamentarne izbore. Predsjedničke nisu ni tražili. A ja im sad pružam i parlamentarne i predsjedničke. A koliko sam ja shvatio, oni uvjerljivo pobjeđuju na parlamentarnim izborima. Pa čim pobijede na parlamentarnim izborima, ostaje im mjesec ili dva do predsjedničkih da pobijede još uvjerljivije. To je onda kao pjesma«, rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

Kome u prilog ide razdvajanje izbora? Mogu li se očekivati i pokrajinski te lokalni izbori? Donosi li studentska lista novu političku dinamiku? U koliko će kolona nastupiti oporbeni i studentski blok? O tim smo pitanjima razgovarali sa sociologom Ivanom Živkovim.

► S datumom izbora u Srbiji još se uvijek licitira. Na vidovdanskom skupu SNS-a Vučić je najavio podnošenje ostavke. Tumačite li to kao pripremu za parlamentarne izbore i namjeru Aleksandra Vučića da nakon predsjedničke preuzme dužnost premijera?

Datumom izbora licitira jedino Vučić, ostali to komentiraju, znajući da su njegove najave koječega česte, a ostvarenje obećanja rijetko. Ipak, izlazak na birališta neminovno se približava, a kako Vučiću istječe drugi predsjednički mandat, jasno je da će svoju vlast pokušati produljiti prelaskom na mjesto premijera.

► Hoće li parlamentarni i predsjednički izbori biti razdvojeni? Kome to ide u prilog?

Predsjednik Srbije bira se većinskim sustavom, što u drugom krugu glasovanja stvara referendumsku atmosferu. Režimi su se u Srbiji mijenjali 2000. i 2012. godine, kada su na predsjedničkim izborima gubili kandidati vlasti. Zato ne vjerujem da će Vučić riskirati poput Miloševića i Tadića. Vjerojatnije je da će pokušati osigurati parlamentarnu većinu koja će ga dovesti na mjesto premijera, a vrlo brzo nakon toga, dok je vlast još uvijek u euforiji zbog opstanka, a oporba u agoniji i međusobnim svađama zbog još jednog poraza, riješiti i pitanje predsjedničkih izbora.

»Ne postoje savršeni kandidati niti mesije pa ih ne treba ni tražiti. Važno je da zajednički kandidat oporbe uvjerljivo personificira promjenu dosadašnje državne politike, umjesto njezina kontinuiteta.«

► Očekujete li da će uz parlamentarne biti i pokrajinski i lokalni izbori?

Ne očekujem spajanje lokalnih i pokrajinskih izbora s parlamentarnim, ali me ne bi iznenadilo da budu spojeni s predsjedničkim. Za pobjedu na izborima potreban je angažman velikog broja ljudi i čitave stranačke infrastrukture, koja je kod naprednjaka neupitna kada rade za Vučića. Budući da će na predsjedničkim izborima biti u situaciji raditi za nekoga drugoga, izvjesno je da bi im motivaciju dodatno pojačao paralelni rad za vlastite interese na lokalnoj razini.

► Mogu li oporba i studenti iznjedriti zajedničkog kandidata i kakav bi on trebao biti da može biti ravnopravan protukandidat kandidatu SNS-a?

Izvjesno je da postoji jaz između građansko-demokratske oporbe i studenata. Odgovornost je na strani studentskog pokreta koji je dosad odbijao mogućnost zajedničkog izbornog nastupa s oporbom. Poziv na dogovor s njihove strane relaksirao bi odnose i stvorio mogućnost izgradnje široke antirežimske fronte, koja bi podrazumijevala međusobno nenapadanje, terensku suradnju i zajedničkog kandidata za predsjednika države. Ne postoje savršeni kandidati niti mesije pa ih ne treba ni tražiti. Važno je da zajednički kandidat oporbe uvjerljivo personificira promjenu dosadašnje državne politike, umjesto njezina kontinuiteta.

► Jesmo li bliže tome da na oporbenoj strani bude više kandidata i o čemu to ovisi?

U ovom trenutku jesmo, jer nema odgovarajućeg dijaloga i suradnje na oporbenoj sceni, ali i zato što u Srbiji nema demokratskog ambijenta za političko djelovanje. Oporba je dovedena u položaj razbijenih i međusobno nepovjerljivih disidentskih skupina, koje se tretiraju kao narodni neprijatelji, umjesto kao normalan, funkcionalan, a samim time i poželjan dio društva. Iz takve se pozicije često povlače iznuđeni ili nametnuti, a ne najbolji potezi.

► Kako gledate na studentsku listu? Ona se najavljuje, ali o njoj ne znamo gotovo ništa. Može li to biti neka nova nada, nova snaga?

Studentska lista jest nova snaga i nova nada, ali je veliko pitanje donosi li i novu politiku. Sudeći prema skupovima koje organizira i govorima koji se na njima mogu čuti, čini se da će mnoga očekivanja biti iznevjerena.

► Studentski pokret je šarolik, od krajnje desnih do onih liberalne orijentacije. Koliko je to održivo?

Horizontalistički pokreti, poput sadašnjeg studentskog pokreta u Srbiji, neodrživi su u dugom razdoblju, osobito tijekom i nakon sudjelovanja na izborima. Funkcionalna politička organizacija podrazumijeva vodstvo, hijerarhiju, infrastrukturu, procedure i, naravno, zajedničke vrijednosti. Na nedovoljno razvijenoj i kaotičnoj političkoj sceni poput srpske moguće je postići izborni uspjeh i s ad hoc stvorenim, ideološki heterogenim pokretom, ali on neće biti održiv u takvom obliku ni nakon izbora.

► Proglas je jedno vrijeme bio vrlo aktivan, obilazili su Srbiju i održavali tribine. Sada ih nema. Vidite li ih u izbornoj utrci?

Prvenstveni cilj Proglasa bio je probuditi apatične i ohrabriti zastrašene građane kako bi se pokrenule sustavne promjene u društvu te ih potaknuti da se uključe u borbu protiv korumpiranog režima, što se i dogodilo nakon pada nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru. Pretpostavljam da će ta udruga voditi kampanju za izlazak na birališta, ali u ovom trenutku ne vidim ambiciju da ima vlastitu kandidacijsku listu.

► Što očekujete na parlamentarnim izborima? U koliko će kolona ići oporbeni blok i studentska lista, kako će se presložiti SPS i SVM?

Proces koji nazivamo izborima već dugo nije slobodno izražavanje političke volje građana i natjecanje kandidata u poštenim i demokratskim uvjetima, što bi trebao biti. Autoritarna vlast nalazi se u svojoj posljednjoj fazi, slaba je, ranjena i boji se vlastitog kraja. Zato očekujem nasilje prema oporbi u raznim oblicima: medijsko-verbalno, fizičko i pravno-institucionalno. Sve to postoji i sada, a kulminirat će u Vučićevu pohodu na još jedan mandat apsolutne vlasti protiv volje većine građana. Oporba će, ako se nešto ne promijeni u posljednji trenutak, imati tri kolone: studentsku listu, građansko-demokratsku listu prepoznatu kao »proeuropsku« i nacionalističku listu koju će predvoditi Novi DSS. Za očekivati je i veći broj fantomskih lista koje će raditi za vlast, a predstavljati se kao oporbene. SVM će izvjesno izaći samostalno na izbore jer ne strahuje za izborni prag i još uvijek nema snažnu i dobro organiziranu alternativu među vojvođanskim Mađarima. SPS je posljednjih godina znatno izgubio identitet i prepoznatljivost pa način sudjelovanja na sljedećim izborima za tu organizaciju može značiti ili potpuno utapanje u radikalski tabor ili početak distanciranja od njega. To može biti i posljednja važna odluka Ivice Dačića, a teško je procijeniti hoće li biti ziheraška ili hazarderska.

► Srbiji ipak nije otvoren Klaster 3, a usvojeno je izvješće Tonina Picule o Srbiji. Koliko to ide u prilog vlasti i antieuropskim snagama? Je li možda trebalo napraviti ustupak i otvoriti Klaster 3?

Europskoj uniji ne odgovara da na svojim granicama ima rusku guberniju ili kinesku provinciju, pa čak ni Trumpovu marionetu, i u tom se kontekstu mogu tumačiti najnoviji signali Europske komisije prema službenom Beogradu. Riječ je o geostrateškim potezima u kojima je važno Srbiju ne prepustiti zagrljaju drugih globalnih sila, a ne o odgovoru na napredak Srbije prema europskim vrijednostima, standardima i članstvu u EU, jer toga nema. Otvaranje Klastera 3 bila bi politička poruka, a ne stvarni napredak. Napredak je zatvaranje klastera. S druge strane, negativno izvješće Europskog parlamenta, usvojeno velikom većinom glasova, prilično vjerno odražava stvarno stanje u Srbiji, kao i činjenicu da su toga u Europi svi svjesni.

► Mogu se čuti procjene da će SNS ostati na vlasti i nakon još jednih izbora te da Vučić ima potporu utjecajnih ljudi u Bruxellesu. Dijelite li to mišljenje? Ako da, što je razlog tome? Strah EU-a od toga tko će nakon Vučića doći na vlast, koliko će ta vlast biti stabilna i koliko će biti desno orijentirana?

Srbija nije središte svijeta da bi bila najvažnija tema administraciji Europske unije, kako to ovdje mnogi zamišljaju. EU će promatrati, ocjenjivati i davati preporuke te, u skladu sa svojim interesima, određivati odnos prema Srbiji, ali će nama prepustiti da biramo svoju vlast i uređujemo svoju državu. Administracija u Bruxellesu surađivat će sa svakom vladom u Srbiji, osim ako ona bude proizvodila sukobe i nestabilnost u regiji, a veća pomoć i potpora stići će ako se s naše strane bude vodila iskrena proeuropska politika.

► Prema posljednjim najavama, četvero članova REM-a koji su se povukli ipak se vraćaju. No REM će ostati bez devetog člana koji bi trebao predstavljati nacionalne manjine. Kako gledate na to da bi nakon povratka četvero članova, i u nepotpunom sastavu, REM mogao nastaviti raditi?

Riječ je o krečenju fasade, a ne o popravku kuće. Bilo bi jako dobro kada bi problemi medijske scene u Srbiji bili toliko mali da ih može riješiti nekoliko novih članova Vijeća REM-a. Ne očekujem značajnije promjene u ponašanju i položaju medija sve dok Srbija ima autoritarnu i antidemokratsku vlast, osim možda nagore.

► Što bi se trebalo posložiti da SNS na izborima dobije protivnika koji mu može ugroziti vlast?

Potrebna je funkcionalna organizacija s prepoznatljivim liderom, razvijenom infrastrukturom i drukčijom političkom ponudom od one koju nudi vlast, a toga nema. Potreban je i snažan pritisak na ulici, poput onoga s početka 2025. godine, čega također više nema. I na kraju, potrebna je konkretnija potpora međunarodne zajednice, odnosno Zapada, takvoj organizaciji i tako pobunjenim građanima, kada ih bude. Ukratko, Srpska napredna stranka sada se ubrzano urušava pod pritiskom vlastitih pogrešaka, unutarnjih slabosti i katastrofalnih posljedica četrnaestogodišnje vladavine, a ne zato što postoji protivnik koji joj može parirati. Zato će predstojeći izbori biti pokušaj da organizirana manjina, uz manipulacije, zlouporabu državnih resursa i nasilje, nastavi vladati unatoč volji većine koja se još nije dovoljno dobro organizirala da se tome aktivno i djelotvorno suprotstavi.

»Studentska lista jest nova snaga i nova nada, ali je veliko pitanje donosi li i novu politiku. Sudeći prema skupovima koje organizira i govorima koji se na njima mogu čuti, čini se da će mnoga očekivanja biti iznevjerena.«