Građani Subotice posljednji su put birali članove vijeća mjesnih zajednica 2019. godine. Budući da mandat traje četiri godine, istekao je tijekom 2023., no novi izbori do danas nisu raspisani. Istodobno, postojeća vijeća nastavila su raditi, što je otvorilo pitanje njihove pravne utemeljenosti i ponovno aktualiziralo raspravu o ulozi mjesnih zajednica u lokalnoj samoupravi.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi Republike Srbije, mjesne zajednice oblik su mjesne samouprave koji se može, ali ne mora osnovati radi zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva na dijelu područja općine ili grada. Osniva ih skupština jedinice lokalne samouprave, koja i raspisuje izbore na svake četiri godine.

Pitanje neraspisivanja izbora ponovno je došlo u središte pozornosti nakon što je Gradska skupština 2. srpnja usvojila izmjene Odluke o mjesnim zajednicama. Njima je propisano da članovi vijeća ostaju na dužnosti do izbora novih članova, čime se njihov mandat faktički produžuje na »neodređeno«.

Gradska vlast obrazlaže takvo rješenje potrebom osiguravanja kontinuiteta rada mjesnih zajednica te navodi kako provedba izbora iziskuje znatna financijska sredstva. Oporba, s druge strane, smatra da se time naknadno pokušava ozakoniti višegodišnje stanje koje, prema njihovoj ocjeni, nije imalo jasno pravno uporište.

Oporba upozorava na nezakonitost

Izmjenama Odluke propisano je i da su članovi vijeća kojima je istekao mandat dužni nastaviti obavljati poslove do izbora novih članova, dok je Gradskom vijeću dana ovlast imenovati osobu koja će upravljati financijskim planom mjesne zajednice.

Na prvi pogled riječ je o tehničkoj i administrativnoj mjeri, no upravo ona predstavlja srž političkog spora.

Zeleno-lijevi front uoči sjednice Gradske skupštine zatražio je da se ta točka povuče s dnevnog reda, uz ocjenu da se izmjenama pokušava naknadno opravdati izostanak izbora. Vijećnik Zeleno-lijevog fronta Luka Vučinac ocjenjuje da su mjesne zajednice osnovni oblik sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi, ali da je nakon isteka mandata 2023. godine nastalo pravno sporno stanje.

»Mjesne zajednice predstavljaju osnovnu ćeliju u kojoj se građani okupljaju i informiraju o tome što se događa u njihovu susjedstvu. To predstavlja problem kada želite prodavati javnu imovinu, kada želite izgraditi cestu jer to ne odgovara nekom investitoru i zbog toga su 2023. godine jednostavno odlučili da zakon za njih više ne vrijedi i ponašali su se kao da to nitko nije primijetio«, naveo je Vučinac, tvrdeći da je uveden »tehnički mandat« bez pravne osnove.

Dodaje da oporba nije dobila pravno obrazloženje za takav institut.

»Kada sam tražio pravnu osnovu za tehnički mandat kako bih vidio koje ovlasti imaju tijekom tehničkog mandata, nikada nisam dobio pravnu osnovu«, rekao je Vučinac.

Prema njegovim riječima, ZLF je 2025. godine podnio kaznenu prijavu protiv predsjednika Skupštine grada zbog sumnje na zlouporabu službenog položaja jer izbori za vijeća mjesnih zajednica nisu raspisani. Dodao je i da su podnesene kaznene prijave i zbog toga što su, kako kaže, članovi vijeća nastavili potpisivati dokumente i nakon isteka mandata.

»Podnijeli smo kaznene prijave i za mjesne zajednice jer su ti ljudi bez mandata potpisivali dokumente koje ne smiju potpisivati«, rekao je Vučinac.

Vlast se pravda financijama

Za razliku od oporbe, predstavnici vladajuće većine smatraju da je usvojeno rješenje prihvatljivo u danim okolnostima. Predsjednik vijećničke skupine Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) János Nágel smatra da je cilj odluke osigurati zakonit i kontinuiran rad mjesnih zajednica:

»Smatramo da je izmjena ove odluke prihvatljiva u danim okolnostima jer je mjesnim zajednicama mandat istekao, a izbori nisu pravodobno provedeni (...) Ovo je prijelazno rješenje i naš je stav bio, kao i ubuduće, da izbori za članove mjesnih zajednica moraju biti održani«, rekao je Nágel.

Na pitanje novinara zašto se izbori ne raspisuju, Nágel je odgovorio da to nije pitanje za njega budući da je predsjednik vijećničke skupine SVM-a te da to nije u nadležnosti Gradske skupštine nego da se to pitanje postavi onome tko je nadležan za raspisivanje izbora. Na pitanje novinara je li ova odluka rezultat pritiska koalicijskog partnera, Nágel je to negirao, dodajući da je SVM manjinski partner u Skupštini grada kao i na pokrajinskoj i republičkoj razini te da nemaju moć samostalno donositi ovakve odluke.

Predsjednik vijećničke skupine »Aleksandar Vučić – Subotica sutra« Veljko Vojnić odbacio je tvrdnje oporbe da je došlo do kršenja zakona.

»Tvrdim da zakon apsolutno nije prekršen jer je Skupština grada nadležna za osnivanje i ukidanje mjesnih zajednica. Znamo da pojedine jedinice lokalne samouprave u Srbiji uopće nemaju mjesne zajednice, to je stvar Skupštine želi li imati takvo tijelo kako bi pojednostavila svoj posao«, naveo je Vojnić, dodajući da mjesne zajednice imaju ograničen institucionalni značaj i prije svega administrativnu ulogu.

Istaknuo je i da su financijski razlozi jedan od čimbenika zbog kojih izbori nisu prioritet.

»Izbori mnogo koštaju, imamo problema sa smanjenim gradskim proračunom zbog djelovanja blokadera u posljednjih godinu dana i sada, umjesto proračuna od 12 milijardi, imamo nešto više od 9 milijardi dinara. Odlučili smo smanjiti troškove vezane uz izbore za mjesne zajednice jer oni ne donose ništa posebno značajno. I da su izbori provedeni, opet bi obavljali isti posao koji rade i danas. Tu se ništa ne bi promijenilo«, zaključio je Vojnić.

S druge strane, u razgovoru za Hrvatsku riječ predsjednik Vijeća Mjesne zajednice Verušić Martin Gabrić ocjenjuje ovakvu odluku skupštinske većine »žalosnom« te ističe da se na ovaj način dodatno obesmišljavaju mjesne zajednice.

»Tko ima većinu može donijeti kakvu god odluku želi. Tako to ispada – imam većinu i produžujem vam mandat. A mi ispadamo smiješni pred ljudima – govore nam: što si tu toliko godina, a nije bilo izbora. Možda bi, da su izbori bili održani, bio netko drugi, možda bi radio bolje. Ostavljaju se isti ljudi s kojima građani nisu zadovoljni, zasitili su ih se, više nemamo ideja, pogotovo mi koji smo oporbene mjesne zajednice, a posebno se naši prijedlozi ne uvažavaju kada tražimo određene projekte. Ne razumijem zašto se ne raspisuju izbori, pogotovo za mjesne zajednice, jer bismo samo imali legitimnu vlast koju su građani izabrali.«

Dodaje i da su mjesne zajednice nekada imale vlastita financijska sredstva, kao i samodoprinos, koji je ukinut, a sada sve mora ići preko Grada – na početku godine sastavljaju popis prioriteta koji dostavljaju, no najčešće sve ostane samo na tome. Što se proračuna tiče, dobiju tek za puko funkcioniranje – za režijske troškove i tajnicu koja ih posjećuje dva puta tjedno.

»Ne mogu ništa odlučiti. Ne možemo napraviti proračun kakav želimo, samo potpisujemo sredstva koja su nam dodijeljena. Ne mogu reći da mi treba još milijun dinara kako bih uredio prostorije. A s druge strane, ja sam prvi na udaru građana.«

Međutim, kada je riječ o onim jedinicama lokalne samouprave koje su na svom području osnovale mjesne zajednice, Subotica nije usamljen slučaj, nego dio šireg trenda u Vojvodini u kojoj se nakon isteka mandata vijeća mjesnih zajednica izbori odgađaju, a lokalne vlasti posežu za različitim pravnim rješenjima kako bi postojeća vijeća nastavila funkcionirati.

Na kraju, ostaje pitanje vodi li ovakva praksa postupnom gašenju mjesnih zajednica, ne nužno njihovim formalnim ukidanjem, nego njihovim postupnim političkim i institucionalnim obesmišljavanjem. Ako građani godinama nemaju priliku birati svoje predstavnike, ako mjesne zajednice ne raspolažu vlastitim financijskim sredstvima i ako se njihove ovlasti svode uglavnom na administrativne poslove, postavlja se pitanje koliko još mogu ispunjavati svoju izvornu ulogu najnižeg oblika lokalne samouprave.

Marijana Vojnić Rogić