Sporna vladavina prava i vanjska politika

U izvješću se izražava zabrinutost zbog sve dublje političke krize u Srbiji i ocjenjuje se da su najbolji način za rješavanje političke krize slobodni i fer izbori, uz punu, transparentnu i inkluzivnu provedbu svih preporuka ODIHR-a

Europski parlament usvojio je u srijedu, 8. srpnja, rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u mnogim pregovaračkim poglavljima i ponavlja da pregovori o pristupanju EU-u trebaju napredovati samo na osnovi mjerljivog i održivog napretka, posebno u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, neovisnosti pravosuđa, slobode medija i reforme javne uprave. Autor Rezolucije je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. Rezolucija je usvojena s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su amandmane u kojima se izražava žaljenje zbog kampanje kojom se sudionike prosvjeda 15. ožujka 2025. u Beogradu lažno optužuje da su simulirali uporabu zvučnog topa, osuđuju se optužbe na račun eurozastupnika da su širili lažne vijesti o tom prosvjedu te se izražava zabrinutost zbog suradnje vladajuće stranke u Srbiji s Komunističkom partijom Kine.

Te amandmane podnio je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula u ime zastupničkog kluba Socijalista i demokrata, zajedno sa zastupnikom Vladimirom Prebiličem u ime Zelenih.

Picula traži suspendiranje financiranja

Europski parlament (EP) održao je u utorak navečer raspravu o Nacrtu rezolucije o napretku Srbije u procesu pristupanja Europskoj uniji, na temelju izvješća stalnog izvjestitelja za Srbiju Tonina Picule.

Govoreći o izvješću o Srbiji, Picula je rekao da je situacija vrlo loša te da želi pozvati Komisiju da suspendira financiranje Srbije u okviru Plana za rast i razvoj zapadnog Balkana. Također je istaknuo da se protivi otvaranju Klastera 3.

»Postoji agresivna retorika prema Europskoj uniji, mediji nisu slobodni, a civilno društvo je isključeno. Kada je riječ o preporukama za reforme i njihovoj provedbi, primjerice reformi izbornog procesa, zabilježen je mali ili nikakav napredak. Vlada Srbije izjavila je da je pristupanje Europskoj uniji njezin strateški cilj, ali činjenice to ne potvrđuju«, rekao je Picula.

Najveća politička grupacija u Europskom parlamentu – Europska pučka stranka (EPP) – poručila je da ključni problem nije unutarnja politika Srbije, već njezina vanjskopolitička orijentacija.

Predstavnik EPP-a Davor Ivo Stier ocijenio je da Bruxelles treba prihvatiti činjenicu da Srbija neće uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom Europske unije i da bi odnose trebalo graditi na realnim osnovama.

»Predsjednik Vučić jasno je stavio do znanja da Srbija može provesti reforme i angažirali su vrlo profesionalan pregovarački tim, ali je također rekao i da Srbija neće okrenuti leđa Rusiji. Srbija sebe ne doživljava kao dio Zapada, već forsira politiku neutralnosti, koja je duboko ukorijenjena u njihovom društvu. Tako je bilo i prije Vučića, i vjerojatno će biti i poslije«, rekao je Stier.

On smatra da Europska unija treba pronaći model suradnje sa Srbijom koji neće podrazumijevati njezinu izolaciju, ali ni, kako je naveo, davanje lažnih obećanja o članstvu ukoliko za to ne postoje uvjeti.

Kos preporučuje otvaranje Klastera 3

Povjerenica Europske unije za proširenje Marta Kos tijekom rasprave u Europskom parlamentu o Srbiji poručila je da, unatoč svim problemima s kojima se zemlja suočava na svom europskom putu, a koji se odnose na vladavinu prava i demokraciju, »ne želimo vidjeti da Srbija zaostaje i zato je, u svjetlu najnovijih pozitivnih pomaka, Komisija obnovila svoju preporuku Vijeću da otvori Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom«.

Kos je dodala da je Srbija važan partner u regiji s jasnom perspektivom članstva u Europskoj uniji.

»Europska komisija nastavlja poticati Srbiju da iskoristi trenutačnu priliku kako bi se približila članstvu. Na sastanku na vrhu EU-a – zapadni Balkan čuli smo obećanja srbijanskog vodstva da je europski put njihov strateški prioritet. Sada trebamo vidjeti da Srbija doista potvrdi svoja strateška opredjeljenja, odgovori na zabrinutost Europske unije i provede obećane reforme«, rekla je Marta Kos.

Kako je prethodno izvijestio RTS, Europska komisija u pisanom izvješću dostavljenom državama članicama preporučuje otvaranje Klastera 3 u srpnju te ocjenjuje da je Srbija ostvarila određeni napredak u sva četiri područja koja su čelnici Europske unije izdvojili na sastanku na vrhu EU-a – zapadni Balkan u Tivtu kao ključna za nastavak pregovora: reformi pravosuđa, medijskim slobodama, izbornom zakonodavstvu i usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

Kos je među pozitivnim pomacima izdvojila napredak u provedbi preporuka ODIHR-a, odnosno izmjene četiriju zakona povezanih s izborima, uz određene druge propise koji uređuju izbor zastupnika i predsjednika, kao i činjenicu da su dva zakona o financiranju političkih aktivnosti i sprječavanju korupcije trenutačno u pripremi.

Kako je istaknula, »sada trebamo vidjeti kako Srbija nastavlja napredovati u izbornoj reformi u skladu s preporukama ODIHR-a na uključiv i transparentan način«.

Dodala je da je potrebno jačati medijske slobode i pluralizam, osigurati poštovanje temeljnih prava i sloboda, uključujući pravo na mirno okupljanje i akademske slobode, te omogućiti normalno djelovanje civilnog društva.

Ministar za europske integracije Nemanja Starović istaknuo je da je važno što je Srbija dobila pozitivnu preporuku Europske komisije za konačno otvaranje Klastera 3 u pregovaračkom procesu za članstvo u Europskoj uniji. Dodao je da je riječ o prvom izvanrednom slučaju takve preporuke, budući da su prethodne preporuke Komisije o otvaranju Klastera 3 bile sastavni dio godišnjih izvješća o napretku, koja se objavljuju krajem godine.