Naš sugovornik kroz »Hronike« i aktivizam povezuje prošlost i sadašnjost, podsjećajući kako se ljubav prema zavičaju najbolje potvrđuje djelima

Autor Hronika, koje u svojih šest dijelova odavno premašuju broj od tisuću priča, i čuvar povijesti Srijema, Saša Werner Ristović pregalac je i na polju građanskog aktivizma. Iza njega su akcije, inicijative, projekti, humanitarno djelovanje, a ispred njega puno volje i želje da na tom polju učini još mnogo.

Vojnička naobrazba

Werner Ristović rođen je u Rumi 1969. godine, gdje je završio osnovnu školu, a s petnaest godina i vojnu školu u Sarajevu i Beogradu. Po završetku školovanja postao je podoficir tadašnje JNA i službovao je u različitim garnizonima širom bivše države.

»Još dok sam radio u vojsci, naročito tijekom turbulentnih ratnih godina, izgradio sam jasan stav o jednakosti i pravu na život svih ljudi, odakle god da su rođenjem ili podrijetlom. U službi sam pokazivao veliki interes da pomažem ljudima i to mi je bio jedan od prioritetnih motiva za nošenje uniforme. Zato sam ponosan i na to što sam završavao međunarodne tečajeve i različite vrste obuke koji su mi pomogli da postanem dio multinacionalnih snaga u kriznim regijama svijeta i pripadnik plavih kaciga«, priča Saša.

Hronike – od mreža do korica

Pred kraj vojne karijere radio je u Novom Sadu, što je poslije mnogo godina bio, na neki način, povratak kući i spajanje s obitelji.

»Više vremena provodio sam u rodnoj Rumi. Bio je to kao povratak staroj ljubavi«, dodaje naš sugovornik.

Baš u to vrijeme pandemija koronavirusa bila je u punom jeku. Saša se nalazio u migrantskom centru kod Sombora na osiguranju državne granice. Kao i svi u to teško vrijeme, bio je zabrinut za obitelj i sugrađane. Iz tog tegobnog stanja izrodila se misija zvana Hronike.

»Kako bih umirio druge, počeo sam pisati objave na društvenim mrežama u kojima sam ih bodrio i dijelio savjete kako da se ponašaju u kriznoj situaciji. Objave su bile veoma čitane i popularne. Nisam toga bio svjestan sve dok nisam dobio ponudu da od svojih statusa i objava napišem knjigu. Knjiga je nazvana Vidimo se u hronici. Nastala je spontano bez ikakvih pretenzija ili očekivanja. Poslije uspješnih promocija, nastavio sam pisati tekstove. Tako je urađena i druga knjiga, nastavak Hronike. Uvidjevši da sam ostvario određeni utjecaj na čitatelje i zadobio njihovo povjerenje, odlučio sam da Hronike postanu neka vrsta neformalnog volonterskog udruženja. Cilj je bio da promoviramo pisanu riječ i tekstovima koje objavimo utječemo da ljudi ponovo počnu čitati«, sjeća se Ristović.

Započete su tako i brojne akcije koje su značile bliži susret sa sugrađanima. Akcije imaju zadatak jačati i razvijati toleranciju, empatiju, podršku i suradnju sudionika i svih drugih zainteresiranih građana. Tekstove i dalje objavljuje na FB stranici Hronike, a kada se sakupe svi tekstovi u jednoj godini, objavljuju se u knjizi. Ovog ljeta izlazi knjiga Vidimo se u hronici, 6. dio. Do sada je objavljeno preko tisuću priča o Rumi i Srijemu. Junaci priča su događaji i ličnosti iz povijesti, ali i ljudi iz susjedstva. Saša se pri tome drži principa da junaci priča ne budu obaviješteni da će se o njima pisati. U novoj, šestoj knjizi, ima oko osamdeset priča, s mnogo fotografija iz porodičnih arhiva junaka knjige. Priče su ljudske, emotivne i promoviraju ono najbolje kod ljudi, što je Saši oduvijek i bio cilj – istaknuti dobro i lijepo, te vidjeti posebnost u svakodnevnom.

Građanski aktivizam

O građanskim akcijama koje pokreće, Saša priča:

»Djelujemo na volonterski način i preko društvenih mreža okupljamo zainteresirane za naše akcije. Svake godine organiziramo razgovore sa sugrađanima uz podjelu poklona i paketića za djecu. Pokrenuli smo i peticiju kojom je dodijeljeno ime jednom gradskom parku i svakog 24. ožujka na tom mjestu se održava skup sjećanja na dan kada je bombardirana SRJ. Osim toga, uređivali smo Jevrejsko groblje i u više navrata prikupljali sredstva za humanitarnu pomoć. Sudjelovali smo i u obilježavanju dana romske zajednice u Rumi, u radu s Gradskim pozorištem u Rumi, suradnji s Rotary klubom iz Rume, u različitim predstavama i emisijama koje promoviraju grad. Organizirali smo i dolazak novinara iz Grčke koji će posjetiti Rumu i napraviti prilog«.

Svojevremeno je podržao i inicijativu poteklu od Rotary kluba da trg ispred katoličke crkve ponese ime osnivača Rume, grofova Pejačevića.

Veliku podršku u radu Saša Werner Ristović dobija od obitelji: supruga i troje djece uvijek su pripravni »verificirati« njegove ideje, dati sugestije ili kritike, a zatim i aktivno sudjelovati u realizaciji. Osim njih, brojni prijatelji i sugrađani podržavaju akcije, dajući svoj doprinos na najrazličitije načine.

Moja župa Istočna

Jedan od projekata kojeg Saša odavno planira i od kojeg ne odustaje, nazvao je Moja župa Istočna.

»Ideju za projekt dobio sam u razgovoru s nekadašnjim župnikom rumskim vlč. Ivicom Čatićem. Naime, jednom je spomenuo činjenicu kako je župa sve manja i da joj prijeti lagano odumiranje. Iz tog razloga odlučio sam svojim tekstovima i akcijama pomoći oživljavanje kulturnog i duhovnog života župe. U planu je i suradnja s književnikom koji sada živi u Hrvatskoj Zvonimirom Nemetom. Cilj je da napravimo zajedničku knjigu objedinjenih tekstova koji se tiču rumske župe i njenih župljana. Na taj način mogao bi se očuvati trag koji povezuje Srijemce koji žive na ovim prostorima ili su odavde otišli. Ove godine smo, nažalost, kasno aplicirali za fond iz EU koji je trebao financirati moj odlazak u Zagreb i naš zajednički rad. Pokušat ćemo ponovno i nadamo se uspjehu«, kaže naš sugovornik.

Na 45. paraleli

Kao ponosni Rumljani, mještani često naglašavaju da se preko njihovog grada pruža 45. paralela (zamišljena kružna linija na Zemlji, točno na pola puta između ekvatora i Sjevernog pola).

»Prema pričama duboko urezanim u svijest svakog Rumljanina, na mjestu preko kojeg se ova zamišljena linija pruža, mjerenje u kilogramima daje najtočnije rezultate. Zato se kaže da trgovačke vage rumskih dućandžija nikada ne lažu«, uz osmijeh priča naš sugovornik i dodaje: »Ipak, najbliža istini je činjenica da prelazak 45. paralele preko našeg grada ne utječe previše na točnost mjerenja, ali definitivno je značajna kao referentna lokacija za određene standarde gravitacije. Bilo kako bilo, većina gradova preko kojih prelazi ova zamišljena linija, potrudila se da je obilježi i koristi u svrhe razvoja turizma, i Hronike su stoga u stalnoj kampanji kojom promoviramo značaj 45. paralele.«

Upravo u svrhu promocije grada razvio je novu ideju – omogućiti svima koji budu željeli da se prijave i sudjeluju u mjerenju težine, na mjestima koja će u tu svrhu posebno biti određena, nakon čega će dobivati »Sertifikat 45. paralela«.

Ideja, planova, snova, Werner Ristović ima još mnogo, kao i energije za njihovu realizaciju. Problem su uglavnom financije, jer kao neformalno udruženje nemaju pravo na novac koji se u te svrhe dodjeljuje.

»Ali to smo izabrali jer želimo biti apsolutno neovisni u svom radu. Nastavit ću s pisanjem Hronika i organiziranjem promocija i novih akcija. Želja mi je da usprkos progresu sačuvam duh starog dobrog Srijema i ponosne Rume. Tri stoljeća tradicije ovog grada veliki su zalog za budućnost, a moj san je da Ruma bude predvorje Srednje Europe u svojoj putenoj raskoši i tradicionalnoj ljepoti«, kaže za kraj Saša Werner Ristović.

M. Mikolaci