Na subotičkom području očekuje se prosječan prinos pšenice od 5,5 do 5,8 tona po hektaru, dok se u somborskom ataru prinosi ječma kreću od 6 do 9 tona. Stručnjaci ističu kako će konačni rezultati uvelike ovisiti o stanju pojedinačnih parcela i rasporedu padalina tijekom vegetacije
Ovogodišnja žetva strnih žitarica u Bačkoj počinje s opreznim očekivanjima. Nakon prošlogodišnjih rekordnih prinosa, proizvođači i stručnjaci ove godine računaju na nešto skromnije rezultate, prije svega zbog sušnog proljeća i izrazito neujednačenih padalina. Ječam je, prema prvim podacima s terena, bolje podnio nepovoljne uvjete, dok je pšenica znatnije osjetila nedostatak vlage u ključnim fazama razvoja.
Rekordne površine pod strnim žitima
U Maloj Bosni su početkom lipnja održani tradicionalni Dani polja, koje organizira Poljoprivredna savjetodavna i stručna služba Subotica. Proizvođači su se okupili kako bi na oglednim parcelama imali priliku vidjeti različite sorte strnih žitarica i usporediti njihov proizvodni potencijal u uvjetima kakvi su obilježili ovu sezonu.
Generalni direktor PSSS-a Subotica Damir Varga istaknuo je kako su Dani polja važni upravo zato što proizvođačima omogućuju neposredan uvid u stanje usjeva i ponašanje pojedinih sorti.
»Ove godine zastupljeno je oko 60 sorti pšenice, ječma i tritikalea, od čega je oko 20 posto sorti prvi put prikazano u ogledima. To je prilika da se proizvođači upoznaju s njima prije nego što krenu u širu proizvodnju«, rekao je Varga.
Govoreći o ovogodišnjoj proizvodnji na subotičkom području, naveo je kako su ove godine zabilježene rekordne površine pod strnim žitima. Pšenicom je zasijano oko 35.000 hektara, ječmom oko 7.000 hektara, dok je pod uljanom repicom ostalo oko 3.800 hektara. Dio površina pod repicom morao je biti preoran zbog prošlojesenske suše, što je već na početku proizvodne godine pokazalo koliko će vremenske prilike biti jedan od ključnih čimbenika ovogodišnje proizvodnje. Ono što će obilježiti ovogodišnju žetvu jest velika razlika između parcela, jer raspored padalina nije bio jednak u svim dijelovima subotičkog atara.
»Do 1. lipnja na ovom području nedostajalo je oko 110 litara kiše u odnosu na višegodišnji prosjek. Ipak, stanje nije jednako na svim parcelama. Pojedini dijelovi općine krajem travnja i tijekom svibnja dobili su i do 100 litara padalina u jednom danu, dok su drugi dobili tek desetak litara, što će se odraziti i na prinose«, kazao je Varga.
Zbog takvih uvjeta očekivanja su oprezna. Na pojedinim parcelama prinos pšenice mogao bi biti od 3,5 do 4 tone po hektaru, dok će bolje parcele, osobito one koje su dobile više vlage i imale dobru agrotehniku, ostvariti znatno bolje rezultate.
»Bit će i parcela na kojima će prinos biti od 7 do 7,5 tona. Realna očekivanja su da prosjek bude oko 5,5 do 5,8 tona pšenice po hektaru«, rekao je Varga.
Ječam je, prema njegovoj ocjeni, bolje podnio nedostatak padalina, pa se na razini subotičke općine može očekivati prinos do 6 tona po hektaru. Kod uljane repice stanje je neujednačeno, a očekivani prosjek kreće se oko 2,5 tone po hektaru.
Uspoređujući ovogodišnju proizvodnju s prošlom godinom, Varga je podsjetio kako su lani ostvareni rekordni prinosi pšenice, između 7,5 i 8 tona po hektaru. Ovogodišnji rezultati, kaže, bit će slabiji od lanjskih, ali ih ne treba promatrati kao potpuni podbačaj.
»Moram podsjetiti kako smo 2022. godine imali svega 5 tona pšenice po hektaru, tako da je ovo jedna prosječna godina za ovo proizvodno područje«, kazao je Varga.
Dani polja, kako ističe Varga, imaju i dodatnu vrijednost. Oni proizvođačima ne služe samo za uvid u nove sorte, nego i za usporedbu iskustava iz različitih dijelova atara. Varga ističe kako je upravo razmjena iskustava među proizvođačima izuzetno važna.
»Još veći značaj ovakvih susreta je međusobno druženje, jer se na jednom mjestu okupi veći broj proizvođača. U današnje vrijeme interneta i društvenih mreža osobni su se susreti prorijedili. Živa riječ i razmjena iskustava, po mom iskustvu, mnogo više vrijede od onoga što se može pročitati na društvenim mrežama«, zaključio je Varga.
U Somboru ječam bolji, pšenica pod većim pritiskom suše
Sličnu sliku, uz određene razlike, pokazuju i prvi podaci sa somborskog područja. Kako navodi Olivera Sekulić iz Poljoprivredne stručne službe Sombor, žetva ječma u somborskom ataru počela je prošloga tjedna, a njezin završetak očekuje se uskoro.
»Prinosi ječma na području somborskog atara vrlo su neujednačeni i kreću se od 6 pa do 9 tona po hektaru. Razlog tome su upravo neujednačene vremenske prilike koje su oscilirale tijekom vegetacijske sezone«, kaže Sekulić.
Prema njezinim riječima, ozimi usjevi tijekom zime uglavnom su ostali u dobroj kondiciji, jer su razdoblja blaže zime bila smjenjivana nižim temperaturama i snježnim pokrivačem, što je pogodovalo mirovanju biljaka. No, problemi su nastali u proljeće.
»Nakon toga došao je kritični i izuzetno sušan ožujak i travanj, kada uopće nije bilo kiše, što će se u konačnici pokazati i na ovogodišnjem prinosu. Dogodile su se u tom razdoblju i sporadične kratkotrajne kiše, ali vidimo kako su na tim parcelama ipak malo bolji prinosi«, navodi Sekulić.
I ona, kao i stručnjaci iz Subotice, naglašava da ovogodišnje rezultate treba uspoređivati s realnim višegodišnjim prinosima, a ne samo s prošlom godinom koja je u mnogim dijelovima bila iznimno dobra.
»U odnosu na prošlu godinu, kada su postignuti rekordni prinosi, ove godine možemo reći kako će se prinosi kretati u rangu od prosječnih do dobrih. Ovo su podaci koje imamo sada dok je žetva u tijeku, a konačne rezultate imat ćemo nakon što se žetva završi«, kaže Sekulić.
Kada je riječ o pšenici, očekuje se da će ona jače osjetiti posljedice proljetne suše nego ječam. »Mislim da je na pšenicu veći utjecaj imao proljetni sušni period i deficit vlage. Kada je bila u intenzivnom porastu i klasanju, tada joj je najviše trebala kiša, koja je ove godine izostala. Ranije sorte pšenice tada su ubrzale razvoj i ranije privele kraju vegetaciju, za razliku od kasnijih sorti koje su još možda uhvatile neku kišu i donekle popravile stanje«, objašnjava Sekulić.
Za razliku od subotičkog područja, gdje je dio uljane repice morao biti preoran, u somborskom rajonu takvih pojava nije bilo u većoj mjeri. Sekulić navodi kako se na tom području repica generalno sije na manjim površinama, a budući da žetva još nije završena, konkretnih podataka o prinosima za sada nema.
Iako su prvi rezultati žetve neujednačeni, zajedničko je da se ovogodišnja proizvodnja odvijala u vrlo zahtjevnim uvjetima. Sušan ožujak i travanj, neravnomjeran raspored svibanjskih padalina i velike razlike između parcela još jednom su pokazali koliko proizvodnja strnih žitarica ovisi ne samo o ukupnoj količini kiše nego i o njezinu rasporedu u ključnim fazama razvoja biljke.
Nada proizvođača sada se u velikoj mjeri polaže u kukuruz i u nastavak vegetacije. Kiša koja je pala prethodnih dana mogla bi pomoći proljetnim kulturama, osobito ako padalina bude i tijekom srpnja. U tom bi slučaju bolji prinosi kukuruza mogli barem djelomično nadoknaditi slabiji rezultat kod ozimih strnina u odnosu na prošlu godinu.
Ivan Ušumović
