Tek nekolicina slika Blažene Djevice Marije u katoličkim crkvama u Vojvodini zadržala je do danas svoju nekadašnju ulogu kod proštenika i hodočasnika 

Marijanska pobožnost u Vojvodini u doba baroka nije dosad bila predmet znanstvenih interesa, iako je bilo prisutno petnaestak inačica popularnih i čašćenih Bogorodičinih slika iz središnje Europe i Južne Amerike, što predstavlja širok i značajan opus. Tim je povodom Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prošloga četvrtka organizirao znanstveni kolokvij s temom »Marijanska pobožnost kao motiv u baroknom slikarstvu u katoličkim crkvama u Vojvodini«, o kojoj je govorio doktorand povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dušan Škorić.

D. B. P.

Opširnije u tiskanom izdanju i u internetskom izdanju za pretplatnike