Pokušavamo popuniti prazan medijski prostor na hrvatskom jeziku, ali naprosto Hrvati nisu u istom položaju u odnosu na druga dva naroda. Državni javni RTV servisi financiraju se iz prirodnih izvora financiranja takvih medija, prikupljanjem i raspodjelom RTV pristojbi. Nama, kao mediju izvan tog sustava, unatoč što smo po strukturi javni, to nije moguće
U razgovoru za naš tjednik ravnateljica Radiotelevizije Herceg-Bosne Slavica Karačić ističe kako je ta televizija nastala zbog potrebe za kvalitetnim informiranjem na hrvatskom jeziku, koje, iako su Hrvati konstitutivan narod, nije dovoljno zastupljeno u postojećem javnom RTV sustavu. Govori i o modelu financiranja, uređivačkoj neovisnosti, suradnji s HRT-om, te važnosti potpore Vlade Hrvatske.
► Kada je osnovana Radiotelevizija Herceg-Bosne i koji su bili ključni razlozi njezina osnivanja? Može li se reći da je nastala kao odgovor na nedovoljnu zastupljenost tema važnih za Hrvate u Bosni i Hercegovini u programima javnog RTV sustava BiH?
Radiotelevizija Herceg-Bosne (RTV H-B) bosanskohercegovački je radiotelevizijski medij na hrvatskom jeziku. Sjedište RTV-a je u Mostaru. Osnovani smo 1. svibnja 1993. i od tog datuma imamo neprekidni cjelodnevni radijski program, a televizijski program je s emitiranjem počeo 1. srpnja 2019. U postojećem obliku nastali smo kao odgovor na nedostatak sustavno oblikovanih i primjereno emitiranih sadržaja o povijesti, kulturi, gospodarstvu, prosvjeti i tradiciji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u informativnim programima sastavnica Javnog RTV sustava BiH, odnosno u postojećim programima u Bosni i Hercegovini. Znači, nastali smo ne samo kao odgovor na nedovoljnu zastupljenost tema važnih za Hrvate u Bosni i Hercegovini i u programima javnog RTV sustava u BiH, kako ste primijetili, već i iz silne potrebe za programom na hrvatskom jeziku, jeziku jednog od konstitutivnih naroda u BiH, u javnom medijskom prostoru.
► Tko su osnivači Radiotelevizije Herceg-Bosne i na koji se način financira njezin rad?
Zbog potrebe i načina na koji smo nastali naši osnivači su 22 općine, grada i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom. Jedini smo javni emiter ove vrste na hrvatskom jeziku. Financiramo se iz proračuna naših osnivača, donacija, marketinških aktivnosti te domaćih i međunarodnih projekata. Vlada Hrvatske, posredstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, velika je potpora radu RTV-a. Jedan smo od strateških projekata za Hrvate u BiH i to nas stavlja u višegodišnju projekciju proračuna hrvatske Vlade. Posljednjih godina uspijevamo proći na javnim pozivima federalnog Ministarstva prometa i komunikacije i to nam značajno popravlja mogućnost proizvodnje vlastitog programa. Radiotelevizija je po prirodi skup projekt koji zahtijeva kvalitetan sustav financiranja. Kao javni medij, imamo izvjesna ograničenja marketinškog prostora kao i stroga pravila oglašavanja. I to je jedan razlog zašto je samoodrživost otežana. No, zahvaljujući prepoznatosti značaja našeg medija, uspijevamo zatvoriti financijsku konstrukciju.
► S obzirom na strukturu osnivača i izvore financiranja, na koji način osiguravate neovisnu uređivačku politiku?
Ovo pitanje može se postaviti svakom mediju, neovisno o strukturi osnivača i izvoru financiranja. Veliki je izazov struke u današnje vrijeme ostvariti i sačuvati neovisnost. A opet jedan od osnovnih ciljeva struke je neovisna uređivačka politika. O tome se u pravilu ne bi trebalo raspravljati. Financijska ovisnost nužno ne implicira uredničku ovisnost. Izborili smo se za takav odnos naših osnivača. Nije uvijek bilo lako. Jasno smo s osnivačima komunicirali naše ciljeve kao i način na koji ih ostvariti. Zadaća je javnog medija biti objektivan i neovisan i mi vjerujemo kako tu zadaću do sada uspješno ispunjavamo. Mi, kao jedini javni medij ove vrste na hrvatskom jeziku, na neki način imamo privilegij neovisnosti iako nam često neistomišljenici upravo tu neovisnost osporavaju. Naime, kako se bavimo temama od interesa za hrvatski narod u BiH, i volimo kazati za sebe kako smo »nacionalni projekt«, neovisnost nam je, u tom smislu, prirodna. Teme nam nameće naša pozicija. No, i termin neovisnost je višestruk. Iz različitih kutova može se promatrati. Kako sam kazala, nas neistomišljenici često nazivaju »stranačkim projektom«. I to je jedan od aspekata, »politička (ne)ovisnost«. Dugo nam je trebalo javnosti iskomunicirati i pojasniti našu neovisnost u tom smislu. Nekada nisam ni posve sigurna da smo uspjeli. No, vjerujem kako svojim programom svakodnevno, iznova, istu poruku komuniciramo. Mi u našoj vlasničkoj strukturi imamo gradove, općine i županije. Pa tako i načelnike, gradonačelnike i predsjednike županijskih vlada. Sve su to osobe izabrane na demokratskim izborima i njihova stranačka pripadnost samo govori o snazi ili slabosti stranke koja ih je kandidirala. Mi ne mijenjamo vlasničku strukturu prema smjenama vlasti. Znači, mi ne biramo naše vlasnike. Bira ih hrvatski narod. A mi istinski želimo biti projekt hrvatskog naroda. Želimo popuniti prazan medijski prostor kada je hrvatski jezik u pitanju. Želimo biti informativan, objektivan medij koji ispunjava očekivanja svoje publike. Ne želimo biti samo medij za Hrvate. Želimo biti medij za sve one koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine. Ali medij na hrvatskom jeziku. Jer takav medij nedostaje.
► Informiranje na materinskom jeziku ustavno je pravo Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Je li bilo inicijativa da se dio prihoda za rad televizije osigura kroz RTV pristojbu?
Bez obzira na ustavno pravo, javni servis ili sustav na hrvatskom jeziku u BiH ne postoji. Hrvati su institucionalno pokušavali kroz parlament dobiti makar kanal na hrvatskom jeziku. No, pokrenuto je pitanje vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. Zamislite, jednom konstitutivnom narodu je ugrožen vitalni nacionalni interes ukoliko bi drugi konstitutivni narod imao samo kanal na svom jeziku. Mislim kako hrvatski narod u BiH nikako ne treba odustati od ustavom zajamčenih prava. Kanal na hrvatskom jeziku pri javnom RTV sustavu, odnosno treći javni servis na hrvatskom jeziku, svakako je cilj. Naš medij u ovoj formi samo je odgovor na nemogućnost konzumiranja spomenutih prava. Možda bi RTV H-B postojala i u idealnom medijskom prostoru, ali bi svakako s postavljenim ciljem i misijom bila znatno drukčija. S druge strane, težimo pravednijem društvu u kojem cijenjenje vlastitog nužno ne znači nepoštivanje i destrukcija tuđeg. Ne želim stvari postavljati u odnos »naše« i »tuđe«, ali u Bosni i Hercegovini trebamo naučiti stvari nazivati stvarnim imenom i istinski živjeti multietičnost i multikulturalnost, a ne samo deklarativno. I držati se slova Ustava. Ako se stvari hoće postaviti pravedno, a ne po sili jačeg, novi zakon bi trebao biti upravo takav, pravedan. Pokušavamo, kao što sam kazala, popuniti prazan medijski prostor na hrvatskom jeziku, ali naprosto Hrvati nisu u istom položaju u odnosu na druga dva naroda. Državni javni RTV servisi financiraju se iz prirodnih izvora financiranja takvih medija, prikupljanjem i raspodjelom RTV pristojbi. Nama, kao mediju izvan tog sustava, unatoč tome što smo po strukturi javni, to nije moguće. Postojeća regulativa ne omogućuje nešto slično. Konačni cilj hrvatskog naroda u BiH nije, kao što sam već rekla, graditi paralelni sustav već postići ravnopravnu zastupljenost u postojećem sustavu. I to bi bilo pravedno. No, kako to ne ide, volimo razmišljati kako nam RTV H-B daje makar nekakvu kompenzaciju za spomenuti problem. Tako smo u suradnji s JP EPHZHB, omogućili našoj publici donirati dragovoljni prilog za rad naše kuće. Tu svojevrsnu »pristojbu« zamislili smo kao mogućnost plaćanja dragovoljnog priloga i upravo to. Mogućnost, i ništa drugo. Mogućnost izravnog sudjelovanja u stvaranju boljih uvjeta za rad bosanskohercegovačkog medija na hrvatskom jeziku. Znači, građani, ukoliko žele, mogu pri plaćanju računa struje JP EPHZHB, uplatiti i 1 KM kao dragovoljni prilog koji bi kasnije bio prebačen na račun RTV H-B. I naravno, čekamo zakonsku reformu koja će nas smjestiti na mjesto koje nam pripada.
► Koliko vlastitog programa producirate dnevno? Osim informativnog sadržaja, koliko prostora posvećujete temama iz područja povijesti, kulture, obrazovanja i drugim sadržajima važnim za očuvanje nacionalnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini?
S obzirom na uvjete rada, imamo zavidnu proizvodnju programa. Samo u prošloj godini imali smo 190 izravnih prijenosa. Usredotočeni smo u svom radu na domaću proizvodnju i pravovremeno i realno informiranje. U našem programu centralno mjesto zauzima informativna emisija Dnevnik, a slijede je naše ostale emisije: Vijesti, BAM (poslovne vijesti), Kompas, Fokus, Vrijeme je za goste, Riječ na riječ, Dobro je činiti dobro, Zdravlje na prvom mjestu te sportski formati Sprint i Portret prvaka. U duhu društveno odgovornog poslovanja, medijski smo pokrovitelj i partner brojnih kulturnih i gospodarskih manifestacija te sportskih događanja kao što su Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, Mostar Film Festival, Dani hrvatskog filma Ivo Gregurević u Orašju, Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu, NAFF – Međunarodni festival animiranog filma u Neumu, Dok teče Lašva – međunarodni dječji festival u Novom Travniku, Advent u Mostaru, te brojni drugi. Strategija nam je poticati i razvijati originalnu domaću proizvodnju te nastaviti kreirati dodanu vrijednost za sve gledatelje i slušatelje. Poticati pozitivne društvene promjene kontinuirano podižući kvalitetu prezentacije sadržaja stavljajući u centar gledatelje i slušatelje kojima se obraćamo, ljudske resurse, koji su ključ uspjeha, kao i klijente, partnere i opću javnost s kojima u zajedništvu razvijamo pozitivno društveno okruženje. Cilj nam je živjeti svoju viziju: prepoznatljivim, dinamičnim i kreativnim stilom proizvoditi društveno odgovoran, vjerodostojan i pravovremen sadržaj. Graditi povjerenje svoje publike, gledatelja i slušatelja obogaćujući im život informativnim, realnim, inspirativnim, obrazovnim i zabavnim programom. Teško je konkurirati komercijalnim medijima kojima je svrha zabava. To nije naša priča. Često čujemo komentar kako nemamo dovoljno filmova i serija. Nećemo ih ni imati. Naš temeljni cilj je imati čvrstu informativu i sadržaje koji se tiču života na našim prostorima. Također nam je cilj potaknuti i aktivno sudjelovati u promidžbi domaće tv produkcije (dokumentarne u prvom redu, ali i igrane) na hrvatskom jeziku. Tako smo relativno često koprodukcijski uključeni u razne proizvodne projekte. Naravno, dokumentarne i igrane sadržaje koje ne možemo proizvesti kupujemo. No, za sada su nam visokobudžetni noviji filmovi i serije nedostižan luksuz.
► Kvalitetan program zahtijeva stručne ljude i suvremenu opremu. Raspolažete li danas svim potrebnim kadrovskim i tehničkim resursima?
Ljudi su najveća i neprocjenjiva vrijednost. Iako, u današnje vrijeme je novinarstvo značajno drukčije od onog tradicionalnog. I nije lako napraviti balans između potreba i mogućnosti. Imamo sreću da Sveučilište u Mostaru proizvodi izvrsne kadrove koji se dalje, radeći u praksi izgrađuju. Uspostavili smo suradnju s Filozofskim fakultetom te omogućujemo praksu studentima novinarstva. Iz te suradnje se dogode i kasniji angažmani. Vjerujemo da smo poželjan poslodavac i da ni u budućnosti nećemo imati problema s ljudskim resursima. Kada su tehnički resursi u pitanju, tu imamo značajnu pomoć Vlade Hrvatske, ali i razumijevanje naših osnivača.
► Kakva je suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom (HRT)? Postoji li razmjena sadržaja, stručna suradnja ili programi edukacije zaposlenika?
S Hrvatskom radiotelevizijom imamo potpisan ugovor o suradnji koji nam omogućuje razmjenu informativnog materijala, ali i suradnju na zajedničkim projektima. HRT nam također puno pomaže u jezičnom smislu. Tako imamo suradnju s HRT-ovom fonetičarkom, koja nam dva puta godišnje dolazi u posjet i radi treninge s našim kadrovima. Jako je to dobro i korisno. Malo nam šteka suradnja kada je dokumentarni i igrani materijal u pitanju, ali se nadam kako ćemo i tu napraviti pozitivan iskorak. Naime, nama je od izuzetnog značaja dokumentarni sadržaj, koji mi ne možemo proizvesti, na hrvatskom jeziku. Tko nam tu može biti bolji partner od HRT-a! Radit ćemo na popravljanju tih poslovnih odnosa kao i uspostavi komunikacije sa svim zainteresiranim medijskim kućama koje medijski prostor u BiH vide na isti način kao i mi.
► Sjedište televizije nalazi se u Mostaru. U kojoj su mjeri dopisništvima i suradnicima pokriveni ostali dijelovi Bosne i Hercegovine?
RTV H-B istina ima sjedište u Mostaru, ali ima i centre u Kiseljaku i Orašju. Kiseljak pokriva središnju Bosnu i glavni grad, a Orašje Posavinu. Imamo i dopisnike u Livnu. Imali smo dopisnika u Berlinu. Otvoreni smo za svaki vid suradnje kada je razmjena materijala u pitanju pa tako stignemo u svaki kutak Bosne i Hercegovine. Imamo također razvijenu izvrsnu suradnju i s radijskim i televizijskim kućama u BiH i susjednim zemljama. Posebno s lokalnim radijskim postajama naših osnivača. Želja nam je uspostaviti suradnju i s našim iseljeništvom.
► Može li se danas reći da je Radiotelevizija Herceg-Bosne najznačajniji medij na hrvatskom jeziku u BiH? Na kojim platformama i područjima gledatelji mogu pratiti vaš program?
Ne samo da možemo to reći, već posebno naglašavamo tu činjenicu. Makar kad su javni radio i televizija u pitanju. RTV H-B emitira u digitalnoj državnoj mreži i tako zemaljskim signalom pokriva cijeli prostor BiH. Prisutni smo i u svim kabelskim i telekom operaterima u BiH kao i u MAX TV-u u Hrvatskoj. Imamo također stream uživo preko naše web stranice. A prisutni smo i aktivni i na društvenim mrežama. Želimo biti prisutni na svim prostorima koji imaju potrebu za medijem na hrvatskom jeziku. Želimo osluškivati bilo naših gledatelja i ispuniti njihova očekivanja u tehničkom i programskom smislu. I nadam se kako to uspješno činimo.
► Već šest godina nalazite se na čelu Radiotelevizije Herceg-Bosne. Došli ste iz diplomatske službe. Koliko Vam je to iskustvo pomoglo u vođenju medijske kuće i koliko je izazovno bilo preuzeti tu dužnost?
Biti diplomat Bosne i Hercegovine bilo gdje u svijetu, još jedna je teška zadaća. Govoriti jednim glasom u ime države koja na svaku temu ima bar tri glasa, istinski je izazov. U tom smislu, prethodno iskustvo naučilo me je nositi se s izazovima koje kompleksna društva nameću kao svakodnevicu. Ulogu vođenja RTV H-B tako sam preuzela s potpunom sviješću o onome što me očekuje. Ali isto tako i s ciljem da RTV H-B bude uspješan nacionalni projekt koji će jednom konačno riješiti pitanje informiranja na vlastitom jeziku u vlastitoj državi. Nadam se da smo blizu cilja!
► Koji su bili Vaši glavni ciljevi i prioriteti kada ste prije šest godina preuzeli vodstvo televizije? Smatrate li da ste ih uspjeli ostvariti?
Prioritet je svakako bio uspostaviti RTV H-B kao društveno odgovoran medij koji bi razvijao svijest o temama iz »kolektivnog zaborava« koje su nedostatkom medijskog prostora na hrvatskom jeziku naprosto izbrisane s medijskog prostora u BiH. Kad ste u nekom stanju predugo, naprosto vam to stanje postane normalno i gubite potrebu za promjenom. To je taj kolektivni zaborav o kojem pričam. Cilj je svakako biti dovoljno snažan medij koji bi takva stanja mijenjao u pozitivnom smislu. Odnosno RTV H-B bi u idealnim okolnostima trebao biti pouzdan i informativan medij koji bi zrcalio kulturna, društvena, gospodarska, politička i svaka druga razmišljanja hrvatskog naroda u BiH. Koji bi bio referentna točka za sve probleme i uspjehe koje naš narod doživljava u BiH. I ne samo Hrvati u BiH već svi građani koji žive na prostorima koje ovaj medij pokriva signalom. U idealnim uvjetima ne bismo bili medij jednog naroda, ali bismo bili medij na jeziku tog naroda tematizirajući sve probleme koji muče sve građane BiH, bez izuzetka. Idemo k tom cilju!
► Sudjelovali ste na Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske u Zagrebu. Ondje ste, uz predstavljanje svoje medijske kuće, imali priliku upoznati modele informiranja hrvatskih zajednica u državama gdje Hrvati žive kao manjina ili u iseljeništvu. Koliko takvi mediji nadilaze informativnu ulogu i postaju važni čimbenici očuvanja identiteta zajednice?
Ugodno me je iznenadilo prepoznavanje potrebe za organiziranjem okruglog stola na temu medija u Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske, a u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Iako je Bosna i Hercegovina u tom smislu specifična, jer se ne radi o manjinama ili iseljeništvu, susret s hrvatskim medijima u inozemstvu bio je izuzetno interesantan i koristan. Dobro je imati zajedničku svijest o problemima s kojima se svi pojedinačno a i kolektivno susrećemo te razvijati ideju zajedništva i na ovoj razini. Nevjerojatno je koliko se dobrih stvari može razviti iz ovakvih susreta i uz malo dobre volje. Apsolutno je uloga predstavljenih medija na spomenutom okruglom stolu šira od one informativne. To smo na susretu i nedvojbeno potvrdili.
► Ove je godine prvi put održan Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji je okupio udruge, gospodarstvenike, predstavnike medija i kulturnih institucija. Koliko su ovakvi susreti važni za povezivanje Hrvata izvan domovine s Hrvatskom?
Osim što je održavanje ovakvih susreta zakonom definirano, u praksi je izuzetno važno. Sinergijski moment, koji se na ovakvim susretima razvija, nešto je što kod malih naroda s velikim brojem iseljenih i raseljenih može napraviti silni razvojni pomak. Vjerujem kako će se kroz buduće susrete ova teza potvrditi.
► Prošlog tjedna održana je i sjednica Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. U uvodnim obraćanjima istaknuto je da je potpora Hrvatima izvan Hrvatske u posljednjih desetak godina povećana jedanaest puta. Kako ocjenjujete učinke te potpore i koliko ona doprinosi očuvanju identiteta, kulture i medija hrvatskih zajednica izvan Hrvatske?
Ključna je potpora hrvatske Vlade projektima Hrvata izvan Hrvatske. Ne samo ona materijalna, već i svaka druga. Mi, kao medij, živi smo svjedoci koliko je Vlada Hrvatske, u maniri dobrog susjeda, učinila na promoviranju euroatlantskog puta BiH. Koliko je, svojim diplomatskim i lobističkim aktivnostima, podigla svijest međunarodne zajednice o situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH. Odnosno svijest o izbornim malverzacijama i iskrivljenom tumačenju Daytona. U materijalnom smislu, Vlada Hrvatske je posredstvom Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske financirala rekonstrukciju dnevničkog studija RTV H-B te nas, kao strateški projekt Hrvata u BiH, podržava i dalje. Naš dobar rad izravni je proizvod i učinak te potpore. I jako smo zahvalni na tome.
