U Zagrebu se danas i sutra održava se prva sjednica četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH.
Članovi Savjeta razgovarat će o kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa usmjerenih na Hrvate izvan granica Hrvatske.
»Rezultati rada prethodnih triju saziva Savjeta jasno pokazuju da on nije formalnost. Posebno mi je drago što je danas s nama predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrima i predstavnicima Sabora. Njihova prisutnost potvrđuje koliko Hrvatska cijeni doprinos hrvatskog naroda diljem svijeta u stvaranju samostalne Hrvatske, ali i u očuvanju svih vrijednosti važnih našem narodu«, kazao je tajnik Središneg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
Kako je u nastavku obraćanja kazao Milas hrvatska vlada kroz javne politike, programe i potporu hrvatskom narodu pokazuje koliko je važno zajedništvo hrvatskog naroda, gdje god on bio. Podupire europski put Bosne i Hercegovine, ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda, utemeljenu duboko u povijesti i identitetu Bosne i Hercegovine, podupire hrvatsku manjinu u 12 država, kao i hrvatsko iseljeništvo, hrvatske povratnike i iseljenike.
»Kolika je posvećenost Hrvatske vlade očituje se u brojnim koracima, od kojih ću izdvojiti samo neke: za projekte i potporu Hrvatima izvan Republike Hrvatske u proteklih deset godina izdvojeno je 815,5 milijuna eura – za Bosnu i Hercegovinu 674 milijuna, za hrvatsku nacionalnu manjinu 63 milijuna, a za hrvatsko iseljeništvo 78 milijuna eura. Proglasili smo i pružamo potporu za 41 projekt od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske – za Bosnu i Hercegovinu 18, za hrvatsku manjinu 16 i za hrvatsko iseljeništvo 7 projekata«, kazao je Milas i izdvojio 10.000 stipendija za mlade Hrvate izvan Hrvatske, Zakon o hrvatskom državljanstvu koji je snažno usmjeren prema hrvatskom iseljeništvu, posebna upisna kvota za studente izvan Republike Hrvatske, iz iseljeništva i manjina.
»Prošle godine usvojili smo u Saboru izmjene Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i povećali broj članova Savjeta. Osnovali smo i Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji će svoju prvu sjednicu imati u srpnju ove godine. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, odlukom Sabora od 6. ožujka, proglašen je Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji se obilježava posljednjeg tjedna svibnja - dakle upravo u tjednu u kojem se sada nalazimo i u kojem svi sudjelujemo kroz različite teme, događanja i kulturne sadržaje«, kazao je Milas.
Članove četvrtog saziva Savjeta Vlade pozdravio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je kazao da su osim Hrvata iz BiH za Hrvatsku važni i Hrvati koji su manjina u svojim državama. Ono što mi je posebno drago, kad vidite ljude koji su uspjeli u svojim zemljama u kojima sada žive, s koliko ljubavi, s koliko nostalgije, s koliko emocija govore o Hrvatskoj, onda stvarno budeš ponosan što si Hrvat i budeš radostan što i danas svi mi, na različitim stranama svijeta osjećamo tu pripadnost našoj domovini. Moramo biti svjesni da treba čuvati taj identitet, tradiciju, sve vrijednosti na kojima se temelji moderna Hrvatska i sve one vrijednosti koje su nas kroz stoljeća očuvale. Tu posebna zahvalnost ide i Svetoj Stolici, hrvatskoj Katoličkoj crkvi, neki to ne razumiju zašto su tako snažne veze između hrvatskog naroda, Države i Crkve, međutim razlozi su povijesni i to sam rekao nedavno u Vatikanu – da nije bilo hrvatske Katoličke crkve, pitanje je kako bi mi kao narod uopće preživjeli, gdje bismo bili danas i što bi od nas bilo. Na to trebamo biti ponosni«, kazao je Jadroković.
Uz ministre i državne tajnike prvom dijelu Sjednice Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske nazočio je i premijer Andrej Plenković.
»Sjednice Savjeta su prigoda, ovog puta u posebnom ozračju prvog Tjedna Hrvata iz RH, koji se održava odlukom Hrvatskog sabora, da se emancipira i identitet i kultura i tradicija naših Hrvata koji žive izvan domovine da snažimo ključnu poruku jedinstva i da kroz precizno strukturiranje programa omogućujemo Hrvatima koji su četvrta, peta, neki i šesta generacija, mogućnost upoznavanja sa suvremenom Hrvatskom, studiranje hrvatskoga jezika, poticajne mjere za povratak u domovinu onih koji to žele«, kazao je Plenković.
On je u nastavku podsjetio da je u odnosu na vrijeme prije desetak godina potpora Hrvatim izvan Republike Hrvatske povećana za 11 puta. »To je sada po proračunu oko 200 milijuna godišnje ne samo od Središnjeg ureda već i od svih drugih resora. To govori o snazi hrvatske države, našoj mogućnosti da i na taj način podupiremo kulturu, znanost, obrazovanje, studiranje mladih i brojne infrastrukturne projekte osobito u BiH i Srbiji čime osnažujemo položaj Hrvata«, kazao je Plenković.
Odgovarajući na pitanje o potpori projektima Hrvatskog nacionalnog vijeća i predsjednici Jasni Vojnić Plenković je kazao: »Hrvatsko nacionalno vijeće itekako ima našu potporu zato što sjajno surađujemo s predvodnicom političkog angažmana Hrvata u Srbiji i u Vojvodini. Mislim da smo zajednički kroz sve ove godine postavili povjerenje. Prvo smo napravili projekt Hrvatski dom – Matica u Subotici, a radi se i na projektu sedam matica u drugim manjim mjestima u Vojvodini. To su sve projekti Hrvatima u Srbiji da se ne asimiliraju, da budu Hrvati, da budu samosvjesni, drže do svog identiteta i da znaju da Hrvatska država tu uz njih i za njih.«
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 65 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unapređenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Na prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske za predsjednika je izabran Mile Baričević.
Izabrana su i četiri potpredsjednika: Đanino Kutnjak kao predstavnik hrvatske nacionalne manjine, Marko Novak kao predstavnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Vlatka Leko-Roche kao predstavnica hrvatskog iseljeništva u Europskoj uniji, te Elena Liliana Nadinić kao predstavnica hrvatskog iseljeništva.
