U Hrvatskoj matici iseljenika danas je svečano otvoren prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, manifestacija koja okuplja Hrvate iz BiH, pripadnike hrvatske manjine, iseljeništvo, povratnike u Hrvatsku.
Program otvorenja održan je u Galerijskom atriju Hrvatske matice iseljenika, a manifestaciju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
U sklopu otvorenja u Hrvatskoj matici iseljenika postavljena je i izložba »Nostalgija svjetlosti« slikara i grafičara Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih hrvatskih i europskih umjetnika 20-og stoljeća.
U glazbenom dijelu programa nastupila je i flautistica Lucija Vukov iz Subotice, studentica Muzičke akademije u Zagrebu, a upriličen je i recital u izvođenu studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Matija Ivković Ivandekić, student FER-a, također iz Subotice, interpretirao je poeziju Vergilija Nevjestića.
Okupljene je u ime domaćina pozdravio Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Naglasio je da suvremeno hrvatsko globalno zajedništvo prepoznaje veću potrebu za povezivanjem, a HMI o svojoj 75. obljetnici daje poseban doprinost tomu.
»Simbolično otvaramo ovaj Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske izložbom hrvatskog umjetnika iz Pariza. Posebna hvala Vladi Republike Hrvatske na desetljetnoj sustavnoj brizi o iseljenicima«, zaključio je Zdeslav Milas.
Vesna Jurić Bulatović, upraviteljica Zaklade »Virgilije Nevjestić«, istaknula je kako je Nevjestić svojim životom simbolizirao iseljeništvo te da je upravo u Parizu, gradu umjetnosti, stvorio opus koji je desetljećima izlagan i prepoznat u europskim umjetničkim krugovima. Naglasila je kako je umjetnikova želja bila da njegova djela budu dostupna hrvatskoj javnosti, što danas ostvaruju njegova obitelj i Zaklada.
Govoreći o njegovoj ostavštini, podsjetila je i na umjetnikove riječi: »Znam da će moje vrijeme doći, nije važno što ću ja biti pepeo.«
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je kako je posebna čast sudjelovati na otvorenju prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.
»Odluka Hrvatskog sabora bila je snažna poruka da hrvatski narod i hrvatski identitet žive svugdje gdje žive Hrvati – u vjeri, jeziku i uspomenama koje ne blijede. Ovaj tjedan proglašen je kako bi hrvatske zajednice izvan domovine dobile veću vidljivost, ali i kako bi iseljenici i povratnici mogli ispričati svoje priče – o odlasku, povratku i životu izvan domovine. Želimo pokazati doprinos hrvatskog iseljeništva i snagu našeg naroda. Gdje god živjeli, svi smo dio jednog, nedjeljivog hrvatskog naroda. U ovom tjednu ne sudjelujemo samo kao promatrači, nego kao narod koji se povezuje i djeluje zajedno«, poručio je Zvonko Milas.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Zdravka Bušić istaknula je kako je aktualna Vlada Republike Hrvatske učinila mnogo za Hrvate izvan domovine te naglasila da Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske upravo pokazuje snagu te povezanosti, prisjećajući se pritom i vlastitog iskustva života izvan Hrvatske te emotivne snage poezije i umjetnosti kojima je i Virgilije Nevjestić pronosio hrvatski identitet diljem svijeta.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u svom je obraćanju istaknuo kako otvorenje prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske dolazi u razdoblju obilježavanja važnih državnih događaja, među kojima su Dan državnosti i sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Naglasio je kako upravo ova manifestacija potvrđuje zajedništvo hrvatskog naroda, bez obzira na to gdje njegovi pripadnici žive.
Govoreći o umjetniku Virgiliju Nevjestiću, Plenković je podsjetio kako ga je tijekom svog diplomatskog mandata u Parizu imao priliku osobno upoznati, kao i njegovu obitelj, te istaknuo da predstavljanje njegova opusa simbolizira povezanost i zajedništvo Hrvata izvan domovine.
Predsjednik Vlade posebno je naglasio kako Republika Hrvatska danas snažno podupire Hrvate izvan domovine kroz djelovanje Hrvatske matice iseljenika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i drugih institucija, što je vidljivo i kroz državne proračune te projekte potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskim manjinama u europskim državama i hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta.
»Ključna je bila uloga hrvatskog iseljeništva u vremenu stvaranja neovisne hrvatske države. Taj doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske bio je nemjerljiv i velik za ukupan uspjeh. Želim zahvaliti svima koji i danas svojim djelovanjem promiču Hrvatsku diljem svijeta. Nedavno sam rekao da smo svi jedan tim Hrvatska i upravo ta umreženost i povezanost pomaže nam ostvarivati naše ciljeve«, rekao je Plenković.
Govoreći o suvremenim izazovima, istaknuo je kako je pitanje demografske revitalizacije jedno od ključnih pitanja današnje Europe, pa tako i Hrvatske, te pozvao sve koji razmišljaju o povratku da iskoriste programe potpore koje država nudi – od učenja jezika do pomoći pri osnivanju obitelji i pokretanju poslova.
»Hrvatsko iseljeništvo predstavlja veliki potencijal za demografsku revitalizaciju. Danas se velik broj ljudi, oplemenjen iskustvom života i rada u inozemstvu, vraća u domovinu i želimo ih u tome dodatno poduprijeti«, poručio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Nakon programa otvorenja autorica izložbe Snježana Pintarić održala je stručno vodstvo kroz izložbu u zajedničkom razgledanju postava.
