Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu i ove je godine mjesto na kojem se najbolje vidi u kojem smjeru ide suvremena poljoprivreda. U šest sajamskih dana, od subote, 16. do četvrtka, 21. svibnja, Novosadski sajam okupio je proizvođače, distributere mehanizacije, stručnjake, predstavnike institucija, bankarskog i osiguravajućeg sektora, ali prije svega poljoprivrednike koji na jednom mjestu mogu dobiti pregled novih strojeva, tehnologija i programa potpore. Sajam se održava pod oznakom »Najbolje iz Vojvodine«, a ovogodišnja zemlja partner je Češka. Prema podacima Novosadskog sajma, ovogodišnja manifestacija okuplja 1.200 izlagača iz Srbije i 40 zemalja. Poljoprivredna mehanizacija izložena je na oko 35.000 četvornih metara, a u stočarskom dijelu predstavljeno je oko 750 grla stoke i osam kolektivnih izložbi. Upravo ta kombinacija – od velikih strojeva i digitalnih sustava do nacionalne izložbe stoke, hrane i pića – čini novosadski sajam jednim od rijetkih mjesta na kojem poljoprivrednici mogu neposredno usporediti ponudu, razgovarati s proizvođačima i dobiti informacije iz prve ruke. Posjetitelji imaju također priliku vidjeti prvi traktor na svijetu koji nosi žensko ime Maky, a konstruktorka je Marijana Hajduković iz Srbije.

»Najveća razlika od najavljenih informacija jest broj poslovnih i stručnih skupova koji se održavaju ovdje na sajmu, kao i bilateralnih sastanaka delegacija. Među ostalima, tu je i 14 kompanija iz Turske koje traže poslovne suradnike. Ono što smo dodali kao posebnu aktivnost na manježu jest fijakerijada, jer smo uočili da postoji prostor za takvo što, te smo je održali u ponedjeljak. Prvi dani su nam prošli u ocjenivanju kvalitete, a posjećenost ovogodišnjeg sajma je izuzetna«, rekla je Gordana Knežević iz PR službe Novosadskog sajma.

Mehanizacija i kupovina pod sajamskim uvjetima

Za najveći broj posjetitelja, posebno ratara i stočara, najatraktivniji dio sajma i dalje je mehanizacija. Traktori, kombajni, priključni strojevi, sijačice, prskalice, oprema za obradu zemljišta i novi sustavi upravljanja izloženi su na velikim površinama, a prema informacijama sa sajma, interes kupaca je vrlo dobar. I ove godine organizirana je poklon-igra za posjetitelje s kupljenim ulaznicama, a darodavac KITE DOO pripremio je traktor John Deere 5045D.

Ovogodišnji sajam jasno pokazuje da se precizna poljoprivreda više ne predstavlja samo kao budućnost, nego kao tehnologija koja postupno ulazi u svakodnevnu proizvodnju. Na programu sajma su brojni sadržaji posvećeni digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji, pametnim farmama, GPS sustavima, agrarnim dronovima i analizi podataka. Korejska delegacija Smart Farm, primjerice, predstavila je rješenja zasnovana na digitalizaciji, automatizaciji i primjeni IT i AI tehnologija u poljoprivredi, s fokusom na upravljanje farmama, digitalni monitoring i optimizaciju proizvodnje.

Posebnu pozornost privukla je i tema agrarnih dronova. U sklopu programa na otvorenom prostoru, kod Aleje nacija, održana su predavanja o zaštiti suncokreta, breskve, strnih žita i kukuruza uz pomoć dronova, kao i o realnom učinku ovakve tehnologije u jednom radnom danu. To je posebno zanimljivo proizvođačima koji sve češće traže načine da smanje gaženje usjeva, preciznije primijene sredstva za zaštitu bilja i brže reagiraju na pojavu bolesti ili štetnika.

Među inovacijama koje su privukle pozornost je i kineski sustav za autonomno upravljanje traktorom pomoću GPS/RTK navigacije i umjetne inteligencije. Riječ je o takozvanom supervolanu koji se montira na postojeći volan traktora i omogućava gotovo automatsko upravljanje tijekom rada na njivi.

Mali proizvođači na sajmu

Uz velike sustave, banke, osiguravajuće kuće i distributere mehanizacije, ovogodišnji sajam daje prostor i malim proizvođačima hrane i pića. Među njima je bio i Branko Lukač, potpredsjednik Udruženja kućnih pivovara Srbije. Rekao je kako udruga postoji od 2020. godine i trenutačno broji oko 120 članova, te da se trude biti krovnom organizacijom koja okuplja sve hobiste pivovare u Srbiji.

»Kako je krenula groznica craft pivovarstva u Srbiji, mnogo kućnih pivovara je i otvorilo svoje pivovare i veliki broj trenutnih zanatskih pivovara su zapravo kućni pivari koji i dalje rade u njima. Što se tiče zanatskog piva dosta kasnimo za svijetom, ali glede profesionalnih pivovara pretekli smo veći dio regije. S aspekta kvalitete, sadržajnosti, širenja tržišta i isprobavanja novih stvari pretekli smo većinu okolice iako smo sigurno desetljeće zakasnili za svima«, rekao je Lukač.

Također je istakao kako je razlika između zanatskih i industrijskih piva u sirovinama, ali i u procesu proizvodnje koji je kod njih staromodniji i u isto vrijeme kompletniji. Kako kaže, industrijska piva su tu kako bi bila prijemčiva široj populaciji, dok zanatska piva nude mnogo različitih okusa i drugačije iskustvo konzumacije. Ono što je kućnim pivarima važno jest hmelj, a Branko Lukač kaže kako se ponovno pokrenula proizvodnja hmelja na Institutu u Bačkom Petrovcu koji je uvezao strane sorte hmeljeva i proizvodi ih kod nas.

Nastasja Šolaja iz Ranča Dobre Nade – obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Bačkog Novog Sela kaže kako su oni prvi puta na sajmu poljoprivrede. Bave se proizvodnjom hrane, tj. sokova, ljuto-slatkog od trešanja, raznih vrsta ljutih umaka, a svi proizvodi nastaju u njihovom vrtu.

»Umake prave moji roditelji, trudimo se donijeti nešto prirodno, domaće, bez konzervanasa i aditiva. Pokazujemo naše proizvode uglavnom na noćnim bazarima; sada smo prvi put na ovako većem izložbenom prostoru. Sklopili smo nova poznanstva, mnogo ljudi nas je posjetilo, stoga su ovakvi događaji odlični za marketing. Moj otac je inače rodom iz Bačkog Novog Sela, mi smo se svi familijarno preselili nazad na selo prije par godina u koroni, iako smo svi iz različitih branši. Otac je u IT sektoru, ja sam fotografkinja, ali odlučili smo se posvetiti ovome skupa kao obitelj i napraviti ne samo proizvod, već jedno lijepo zajedničko iskustvo«, ističe Nastasja Šolaja.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu tako i ove godine potvrđuje da nije samo izložba traktora i opreme, nego svojevrsni presjek stanja cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Sve više se dokazuje kako poljoprivredni sajam ne mora nužno biti interesantan samo ljudima iz te branše, već i svima ostalima koji žele kvalitetno provesti dan upoznajući se s različitim okusima malih proizvođača, gledati izložbene primjerke žive stoke, kao i moćne strojeve koji se koriste u modernoj poljoprivredi.

Ivan Ušumović