Povodom 100. obljetnice od rođenja jedne od najznačajnijih slamarki Ane Milodanović, danas je (18. svibnja) na župnoj kući u Žedniku otkrivena spomen ploča njoj, i njenim sestrama Tezi i Đuli u čast. Svaka od njih tri dala je svoj neizmjeran doprinos kulturi i stvaranju, bilo pisanim riječima ili umjetničkim radovima u tehnici slame.

No, ovoga puta vrijedi spomenuti najprije Anin rad.

O njenoj jednostavnosti prožetoj vjerom govorio je i mjesni župnik vlč. Franjo Ivanković.

»Ana je i kao starica provodila dane u molitvi i stvarajući umjetnička djela. Dakle, njezin rad, ali i Tezin i Đulin, nije bio običan rad, to je bio rad koji je ostavio duboki trag u kulturi našega naroda. Sve to svjedoči i nama danas kako se može živjeti i raditi i svjedočiti vjera. Dakle, vjera nije nešto privatno, nego nešto što daje čovjeku, ne samo pojedincu, nego i drugima smisao života. Zahvalni smo Gospodinu što nam je dao ove divne žene, koje su svojom kulturom, svojim zauzimanjem obogatile ne samo naše mjesto i naš narod nego i svjetsku kulturu«, rekao je među ostalim vlč. Ivanković, koji je okupljenima i pokazao dio onoga što je Ana uradila, a što se čuva na župi sv. Marka Evanđeliste u Žedniku.

Prije otkrivanja spomen ploče, iz svoje vizure su govorili i organizatori ovoga događaja.

»Godinama njegujemo praksu sjećanja na značajne osobe iz hrvatske zajednice iz područja društvenog i kulturnog života, i drago nam je da ne činimo to samo mi, nego što su s nama i predstavnici Crkve i udruga. Ova umjetnost u tehnici slame je za nas možda nešto što se podrazumijeva, ali to nije tako. Ljudi su stoljećima obrađivali zemlju, radili za žitom i slamom, ali u jednom trenutku su od jednostavnih formi, za dva ili tri desetljeća stiglo do umjetničkih djela koja zavređuju pažnju i koja se nalaze u muzejima i u Vatikanu, Beogradu i Zagrebu i na brojnim drugim mjestima. Fascinanstno je da su ove žene koje su bile nositeljice ovoga stvaralaštva tako veliki put prešle za malo godina. To je dokaz da su prije svega imale izniman talenat i da su bile posvećene svom radu«, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođnaskih Hrvata Josip Bako.

Ispred UBH »Dužijanca« govorio je direktor Udruge Marinko Piuković, koji je spomenuo kako je poznato da je Ana Milodanović i za Dužijancu ostavila veliki doprinos. »Ana Milodanović je prva koja je nakon onih godina kada su djeca obnašala ulogu predvoditelja, 1959. godine napravila prvu krunu na kojoj su motivi Euharistije (kalež i hostije). Ona je imala smjelosti upustiti se u to i ona je narednih devet godina izrađivala krune zajedno sa svojom sestrom Tezom za Dužijancu u Subotici i u Žedniku«, rekao je Piuković i najavio kako je ove godine među manifestacije Dužijance u program uvrštena i izložba »S Božjom pomoći« koja će biti posvećena upravo stvaralaštvu Ane Milodanović.

»Katoličko društvo od kako postoji ima za cilj promovirati kršćanske vrijednosti i naše ljude koji su u tom duhu stvarali i žvijeli. Sigurno je da je jedna od njih i Ana Milodanović koja je kako smo i čuli osim stvaranja i umjetnosti, bila i izrazito duhovna osoba. Zanimljivo je za njih da su znali i tko su i što su. Tako da one mogu i danas nama biti poticaj u mnogo čemu. Nikada nisu bila laka vremena, pa nisu ni danas, ali one svjedoče kako je moguće sačuvati svoje. One su našem narodu darovala sve od sebe, Darovale su sebe, svoje talente i njihov doprinos je nemjerljiv, ali ujedno i izazovim nama, da stvaramo i kad je zgodno i kad je nezgodno«, rekao je predsjednik KD »Ivan Antunović« vlč. Josip Štefković.

Za kraj nazočnima se obratila i poznata slamarka našega vremena Jozefina Skenderović, koja je govorila ispred Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, ali i svoje osobno ime, jer je, kako je i sama rekla imala tu čast raditi i biti s teta Anom.

»Ana i Teza Milodanović spadaju među pet utemeljiteljica umjetnosti u tehnici slame. Teta Ana se uključila u rad Slamarsko-likovnog odjela pri HKPD 'Matija Gubec' u Tavankutu 1961. godine. Ona je bila jedna od prvih naših članica. Naredne godine, 1962. godine je bila izložena njena slika 'rit' koja je bila velikih dimenzija i koja se i danas čuva. Imala sam priliku biti među onima koje su teta Ana i teta Teze ugostile i pokazale nam svoj rad i slike koje su stvarale. To je bilo fascinantno vidjeti. Od tada je prošlo 40 godina, to su slike velikih dimenzija i vrlo uredno spremljene u celofan i okačene na zid, tako da se zid jedva mogao vidjeo«, posvjedočila je Jozefina Skenderović.

Samom otkrivenju spomen ploče prethodila je sveta misa za njih tri sestre, kao i posjet njihovom grobu na mjesnom groblju u Žedniku. Za ovu prigodu Zavnod za kulturu vojvođnaskih Hrvata je tiskao i prigodnu brošuru koju je priredila Senka Davčik.

Organizatori programa obilježavanja 100. obljetnice slamarke Ane Milodanović su župa sv. Marka Evanđeliste, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, UBH »Dužijanca«, KD »Ivan Antunović« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, a ovo je prvo događanje u programu obilježavanja obljetnice.