Osim velike većine grobova u kojima su pokopani Mađari, te manjeg broja grobova pravoslavnih Srba, nalazi se i
znatan dio onih na čijim su nadgrobnicima prezimena tipična za bunjevačke Hrvate
Kapela s. Karla Boromejskoga u (Bačkoj) Topoli iznimno je skladna sakralna građevina. Dao ju je sagraditi nekadašnji župnik ove velike župe, u kojoj su župljani u ogromnom postotku pripadnici mađarskoga naroda, Károly Bóbics. On je rođen u Subotici 21. rujna 1836., a tu je i zaređen za svećenika 1859. Bio je kapelan u Bikiću, Doroslovu, Somboru, te župni upravitelj u Pačiru prije no što će biti imenovan 1879. godine župnikom u Bačkoj Topoli.
Prošlost izbrisana u plamenu
»Ostale pojedinosti o njegovom djelovanju ovdje mogu se djelomice doznati samo iz sekundarnih izvora, budući da je gotovo cjelokupna arhiva naše župe izgorjela u velikom plamenu nakon ulaska partizana u grad, u jesen 1944.«, kaže preč. József Szakály, sadašnji župnik, dekan i naslovni prepozit.
»Ti podaci govore da je na prirodnoj uzvisini koja se nalazi neposredno uz Zapadno groblje, na mjestu gdje se Ulica Petőfi brigade račva na dva dijela: Bajšanski i Staromoravički put, postojala kalvarija, pokraj koje je Bóbics namjeravao sebi napraviti grobnu kapelu. Kapela je sagrađena neposredno prije konca XIX. stoljeća, 1898. godine, i posvećena u čast sv. Karlu, župnikovom imenjaku. Ipak, pred kraj života župnika Bóbicsa, jedno strašno nevrijeme navodno je utjecalo na to da se on predomisli, te je na kraju ipak sahranjen na obližnjem Zapadnom groblju«, kaže župnik.
Kapela sv. Karla, uklopljena u ambijent obližnjih postaja križnoga puta i kalvarije (postavljenih prije nje), ima veliki značaj za život župe. Župnik kaže da se na kalvariji nekoliko puta tijekom korizme odvija ova omiljena pobožnost: na petak nakon Čiste srijede, na kraju korizme (križni put za mlade s bakljama), te na Veliki petak.
»Na posljednji dan školske godine okupljamo se na kalvariji i maturantima se dijeli blagoslov za nastavak njihovog životnog puta. Godišnje tri puta slavimo misu na ovome mjestu. Prva je prigoda Dan Općine Bačka Topola, 15. rujna, na Žalosnu Gospu, a vjernici se tada mole Bogu za blagoslov grada i njegove stanovnike. Druga je prigoda blagdan Sv. Marka, kada blagoslivljamo žito, kako se nitko od vjernika ne bi osjećao privilegiranim što se na njegovoj njivi vrši ovaj blagoslov. Treća prigoda je svakako blagdan Sv. Karla Boromejskoga, zaštitnika kapele i njezinog pokrovitelja.«
Prečasni župnik navodi da je kapela, koja, za razliku od mnogih u Bačkoj, ima jasnu ulogu u životu župe, izvanredno dobro obnovljena 2011. godine, dok je dugogodišnju župničku službu u Topoli vršio sadašnji subotički biskup Franjo Fazekas.
Čitanje nadgrobnika – Hrvata ipak ima
Bačka Topola ima dva velika konfesionalno mješovita groblja. Na Zapadnom groblju, uz čiji se rub nalazi kapela sv. Karla, osim velike većine grobova u kojima su pokopani Mađari (u ogromnoj većini katolički vjernici), te manjeg broja grobova pravoslavnih Srba, nalazi se i znatan dio onih na čijim su nadgrobnicima prezimena tipična za bunjevačke Hrvate. Od toga broja veći dio ispisan je slavenskom, a manji mađarskom transkripcijom, oslikavajući za područje sjeverne Bačke čestu pojavu promjene predačke nacionalne identifikacije uslijed obiteljskih i društvenih razloga. Tako se na Zapadnom, te na Istočnom groblju nalaze grobnice bunjevačkih i ostalih hrvatskih obitelji: Andreučić (dvije grobnice), Azaševac, Bačić, Bašić, Bedić, Belan, Braković, Brkić, Bukvić, Curnović, Čavlović, Čevarušić, Ćurković, Dasović, Dujmović, Fajin, Gostović (četiri), Ilanković, Jelošević, Jugović, Jurela, Keleuva, Krivčak, Kopunović, Kolobarić (dvije), Kovačević, Kovačić (dvije), Krmpotić, Kvesić, Kujundžić, Krušelj (tri), Lazić, Lulić, Mačković, Mandić, Marić, Matković, Milodanović, Mihelčić, Mijoč, Nimčević, Pavlica, Patarčić (dvije), Petrović, Plećaš, Poljaković, Posavi, Radočaj, Rogar, Sedlak, Sedlaković, Skenderović, Šomođvarac, Šuvak, Tumbas, Ušumović, Vujković i Žigela.
Na prvi bi se pogled moglo zaključiti da u Topoli postoji brojna hrvatska populacija, no, barem kada su katolici u pitanju, župnik to ne može potvrditi. Ustaljeno se svete mise na hrvatskom, kao osnovni znak identifikacije u dijasporalnim uvjetima, slave samo ukoliko to vjernik traži, a župnik potvrđuje kako tako što i za duše pokojnika u Topoli ne traže niti osobe čije se podrijetlo može identificirati kao (bunjevačko-) hrvatsko.
Od popisanih 11.930 stanovnika u Topoli, 71 osoba se na popisu 2022. izjasnila kao Hrvat, uz 37 osoba koje su izjašnjeni Bunjevci, te iznimno veliki broj njih koje se nacionalno ne identificiraju.
Marko Tucakov
