Nakon što rad stranke dovedemo u zakonske okvire možemo govoriti o kadrovskim rješenjima, kandidaturama pojedinih osoba i programima djelovanja u razdoblju pred nama. Opisana situacija u kojoj se stranka nalazi ostavlja vrlo loš dojam kod članstva i općenito glasača DSHV-a, te, plašim se, nepopravljivu štetu

Izbori u Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini trebali su biti održani 16. srpnja prošle godine, ali stranačkih izbora još nema. Kriza u stranci i odsustvo dijaloga dvije strane traje mjesecima. Pokušaj dijela članova Vijeća DSHV-a da prije godinu dana održe sjednicu i pokrenu izborne radnje nije uspio, ali se nepetost nije smirila. Međusobne optužbe preselile su se na društvene mreže.

O situaciji u DSHV-u i mogućim rješenjima razgovarali smo s Goranom Kaurićem, koji za sebe kaže da je samo član stranke jer mu je mandat zamjenika predsjednika DSHV-a istekao prošle godine, kada i drugim dužnosnicima i tijelima stranke. Za zamjenika predsjednika DSHV-a Kaurić je uz dopredsjednike i tajnika DSHV-a izabran na sjednici Predsjedništva i Vijeća DSHV-a u Petrovaradinu 27. srpnja 2021. godine, a na prijedlog predsjednika stranke Tomislava Žigmanova. Kako je tada na sjednici obrazložio Žigmanov, pri odabiru kandidata vodio je računa o cijelom nizu kriterija – dobnim, spolnim i teritorijalnim aspektima, o sposobnostima, ugledu te privrženosti u ostvarivanju političkog programa DSHV-a. U međuvremenu Kaurić je postao dio struje koja se razišla s predsjednikom stranke i koja proteklih mjeseci osporava legitimitet predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova.

► Osporavate Tomislavu Žigmanovu, predsjedniku DSHV-a, legitimitet jer je svim dužnosnicima mandat istekao 16. srpnja prošle godine. Vidite li sebe onda i dalje kao zamjenika predsjednika stranke?

Činjenicu da Tomislav Žigmanov nema legitimitet ne osporavam ja, osporava je Statut Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji je krovni pravni akt naše stranke. Naime, u članku 41. Statut kaže da mandat predsjednika DSHV-a traje četiri godine, a Skupština stranke, kolektivno tijelo odlučivanja, na kojem je Žigmanov izabran za predsjednika DSHV-a, održana je 16. srpnja 2021. godine u Tavankutu. U međuvremenu Skupština, koja po članku 33. Statuta bira predsjednika stranke i članove središnjih stranačkih tijela, nije sazvana te je stoga nedvosmislena činjenica da Žigmanov više nije predsjednik DSHV-a. Statutom stranke, nasuprot nekim kreativnim tumačenjima, nije propisana situacija u kojoj mandat rukovodstvu i tijelima istekne a da novi nisu izabrani, a isto tako nije propisan nikakav »tehnički mandat«, te se toga držim i sam. Ne smatram sebe zamjenikom predsjednika. Ako pogledate moje objave na društvenim mrežama, i javne istupe, vidjet ćete da se predstavljam kao član stranke i tako i istupam.

► Vaše ime je u prvom planu kada je riječ o dijelu članova DSHV-a koji su protiv Tomislava Žigmanova. Gdje ste se razišli, što je po Vama pogrešno rađeno?

Veliki dio vodstva DSHV-a suprostvlja se protustatutarnom djelovanju gospodina Žigmanova. Primjera takvoga djelovanja sada je već jako puno. Oni uključuju odlaske na različite forme razgovora s najvišim predstavnicima vlasti u Srbiji bez konzultiranja sa suradnicima, potpisivanje sporazuma bez prethodnog odobrenja nadležnih stranačkih tijela, istupanje u javnosti bez usuglašenih stavova, osporavanje postupaka predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske akreditiranih na diplomatske službe u Srbiji, sukobi s dijelom domaćeg katoličkog klera, teška i neargumentirana osporavanja rada Hrvatskog nacionalnog vijeća (van sjednica toga Vijeća)… Politički smo se razišli u svezi načina i koncepta vođenja stranke. Osobno držim da samo timski rad unutar stranke i suradnja s istaknutim intelektualcima koji pripadaju našoj hrvatskoj zajednici mogu doprinijeti uspjehu stranke. Stječe se dojam da Žigmanov poduzima pojedine radnje s ciljem obesmišljavanja postojanja te uništavanja prve hrvatske stranke u Srbiji. Postavlja se pitanje je li riječ o autodestrukciji ili pak o izvršavanju nečijeg plana.

► U DSHV-u već dugo postoji kriza, podijeljenost i blokada rada. U kakvom je stanju stranka danas?

Već više od godinu dana, točnije od 12. ožujka 2025. godine, kada je održana posljednja sjednica stranačkoga tijela koju nitko nije osporio, Žigmanov nije sazvao niti jednu sjednicu stranačkih tijela koja se nije završila napuštanjem iste zbog zlouporaba, neodržavanjem ili održavanjem sjednice na kojoj su se odluke usvojile bez kvoruma, pa nakon toga pobijale putem Žigmanovljevih obavijesti na društvenim mrežama. Pri tome je Statut stranke vrlo jasno definirao vremenske okvire u kojima se moraju održati sjednice Predsjedništva, Vijeća i Skupštine DSHV-a. Premda je 16. srpnja 2025. godine istekao mandat članovima svih središnjih tijela stranke, pa i predsjedniku, i dalje svjedočimo da nekadašnji predsjednik Žigmanov u javnosti nastupa i odluke donosi kao predsjednik stranke, svjesno tako zavaravajući javnost oko osnovnih demoktratskih postulata za koje kaže da mu je do njih stalo. Mislim da od uvođenja višestranačja u Srbiji ovakva situacija nikada nije zabilježena. Rezultat toga obmanjujućeg djelovanja je činjenica da Žigmanov o stranačkim i stvarima zajednice nastupa vrlo rijetko osobno, a mnogo češće potpisujući se kao »Ured DSHV-a«, što je apsurdno, budući da Ured nije tijelo odlučivanja, ili kao »Press služba«, za koju znamo da je stranka nema.

► Kakva je situacija na terenu; postoje li, ne samo na papiru, mjesni odbori ili je jednostavno ova kriza u stranci utjecala na to da se ljudi pasiviziraju i izađu iz stranke?

Opisana situacija u kojoj se stranka nalazi ostavlja vrlo loš dojam kod članstva i općenito glasača DSHV-a, te, plašim se, nepopravljivu štetu. Već je postala zloglasna činjenica ta da, ako govorimo o imenu stranke, to ime kaljaju autori koji stoje iza više desetaka lažnih računa na društvenim mrežama koji se predstavljaju kao mjesni odbori DSHV-a, a da u stvarnosti isti ne postoje ili, ako postoje, objave nemaju veze s lokalnim članstvom koje njima ne upravlja. Uz nekoliko računa generičkih naziva, na ovim se mjestima aklamativno i euforično podržavaju Žigmanovljeve izjave i pri tome agilni autori, nadmašujući domaće botovske prakse, difamiraju članove stranke koji se protive Žigmanovljevim političkim praksama. Povrh svega, toj »vojsci« pridružuju se računi koji su očito lažni, s dokazano lažnim fotografijama. Terenskim radom i razgovorima uživo s članstvom pojedinih mjesnih odbora pokušavam te prakse razotkriti i makar ublažiti nastalu štetu. Zadovoljan sam činjenicom da je ovakav pokušaj »detoniranja« naše stranke od osobe koja kaže da joj je predsjednik, terenski uvid to pokazuje, potpuno bezuspješan.

► Što je rješenje i kako izići iz blokade?

Održavanje Skupštine DSHV-a s izborima za članove stranačkih tijela, a time i personalno vodstvo stranke, riješit će blokadu stranke. No, oni koji ukazuju na ovako notornu činjenicu, koja je u osnovi svake demokratske prakse, teško su napadani s profila DSHV-a na društvenim mrežama. Moram ovdje kazati da već dugo s tog mjesta čitam teške klevete na svoj račun, i to samo zato što ukazujem na Žigmanovljevo nepoštivanje Statuta, samovolju i nelegitimno predstavljanje u javnosti. Sve se to kosi sa Statutom stranke, a jedini, te prilično jednostavan, izlaz iz ove krize su unutarstranački izbori.

► Imali ste pokušaj da na sjednici Vijeća DSHV-a izglasate odluke koje su vezane za početak izbornih radnji. No, niste uspjeli u tome jer je, kako je utvrdio sud, jedna osoba lažno predstavljena. Osjećate li moralnu odgovornost za to?

Sjednicu Vijeća sazvao sam na pismeni zahtjev vijećnika. Postupak o kome govorite nema nikakve veze sa sazivanjem sjednice Vijeća stranke, to je moja statutarna obveza i to ću, kao i tada, uvijek činiti. Želim naglasiti da nikakav pravosudni proces (kao ni ostali razlozi koje je Žigmanov u javnosti spominjao) ne mogu biti izlika za statutarnu obvezu raspisivanja izbora za stranačka tijela u DSHV-u. Disciplinska odgovornost članova i dužnosnika stranke jasno je, inače, definirana aktima DSHV-a.

► Hoćete li pokušati ponovo osigurati većinu i sazvati Vijeće DSHV-a i pokrenuti izborne procese?

Od borbe za održavanje izborne Skupštine nikad neću odustati. Osnov demokracije su izbori, i svatko tko misli da može bez izbora legitimno voditi stranku griješi, nanoseći štetu ne samo sebi nego i ugledu stranke u javnosti, unutar političko-izbornog sustava i unutar sustava javne vlasti na svim razinama.

► Može li DSHV prevladati ovu krizu, konsolidirati članstvo?

Siguran sam da može te i koristim prigodu pozvati sve članove, a posebno članove osnivače, da se uključe u zajednička nastojanja da ishodujemo sazivanje izborne Skupštine DSHV-a. Siguran sam da može i zbog toga što mi se obraćaju brojni članiovi, ali i oni koji su zbog posljedica postupaka Tomislava Žigmanova gotovo digli ruke od javnog angažmana. U njihovim razmišljanjima, njihovom ugledu u zajednici, u njihovom zdravorazumskom shvaćanju složenosti trenutka u kojem se DSHV nalazi i sam pronalazim dodatnu snagu da istrajem na putu prestanka unutarstranačke krize. Dodatno, siguran sam da može i zbog elementarne činjenice da u politici ne gube samo oni koji su na strani istine.

► Hoćete li biti kandidat za predsjednika DSHV-a? Ako hoćete, s kojim programom?

Svaki aktivist DSHV-a o kandidaturi će razmišljati tek kada budu raspisani izbori. Mi još uvijek nismo osigurali ni elementarno demokratsko pravo članovima da biraju i budu birani. Nakon što rad stranke dovedemo u zakonske okvire možemo govoriti o kadrovskim rješenjima, kandidaturama pojedinih osoba i programima djelovanja u razdoblju pred nama. Svoju budućnost vidim u DSHV-u, a moje mjesto, kao i do sada, odredit će članovi cijeneći moj dosadašnji rad u transparentnom izbornom postupku.

► Idemo u susret parlamentarnim izborima. Treba li DSHV sudjelovati na njima i ima li stranka snage pripremiti se za te izbore?

U ovakvom stanju, kada jedna osoba sama za sebe tvrdi da je predsjednik, a to se kosi s elementarnim činjenicama, DSHV sigurno ne može odgovoriti izazovima koje donose parlamentarni izbori. Stranka koja nije u stanju organizirati izbore u svojoj organizaciji nema što tražiti na parlamentarnim izborima. Ne mogu povjerovati da netko misli kupovati vrijeme do raspisivanja izbora i onda dodatnim makinacijama kreirati situaciju u kojoj će u njima sudjelovati. Ako je to na djelu, mislim da svjedočimo novoj političkoj grotesci.

► Podržavate li stav drugih manjinskih stranaka da manjinske stranke trebaju biti uz vladajuću stranku?

Uz koalicijski sporazum kojim bi vrlo jasno bili definirani partnerski odnosi unutar koalicije s vladajućom strankom, manjinske stranke bi mogle naći okvir ostvarivanja političkih dobitaka za narod čije interese predstavljaju. To je jedini razlog političkih aktivnosti: naći adekvatan način da se politički subjekt izbori za ostvarivanje interesa za koje ima mandat zajednice (političke stranke s programom djelovanja). U multinacionalnom društvu kakvo je Srbija to je od posebno velikog značaja. Odgovor na Vaše pitanje je, dakle, pozitivan. Trebaju, ali ne pod svaku cijenu.

► Ovo je izborna godina za nacionalne manjine. Prvi put hrvatska nacionalna manjina glasovat će na neposrednim izborima. Već se sada najavljuje da će biti više od jedne liste. Kako komentirate takav razvoj situacije i što očekujete od izbornog procesa?

Očekujem da bude vrednovan način na koji je djelovao HNV u drugom mandatu Jasne Vojnić na njegovom čelu, dakle od 2022. do 2026. godine. Činjenica je da je tim gospođe Vojnić duboko sagledao zaista mnoge od brojnih izazova naše zajednice i da ih je zadivljujućom ozbiljnošću i upornošću rješavao, čak i uz odbijanje vijećnika koji su privrženici Tomislava Žigmanova da u tome sudjeluju. Držim da su takvi njihovi postupci grubo nepoštivanje elektora koji su za njih dali svoje glasove i, konačno, samih birača, koji su svoje povjerenje dali elektorima. Meni osobno bilo bi vrlo teško da bilo koga uvjerim da istim osobama dam svoj glas na nadolazećem izborima za HNV. Vraćam se na trenutni mandat. Svima dobronamjernima vidljiva je energija koju je ovakvo djelovanje HNV prezentiralo. Zrelost u radu Vijeća, moderni pristup upravljanju procesima i rezultati ono su čime se trenutni mandat može podičiti. Isto tako je jasno da većine ostvarenog i započetog jednostavno ne bi bilo da komunikacija gđe Vojnić i njezinog tima sa Vladom Hrvatske koju vodi Andrej Plenković nije bila dobro isplanirana i realizirana. Za zajednicu će direktni izbori biti prilika da još bolje iskuse kolika je važnost izbora kvalitetnog sastava Vijeća, možda čak i više nego što je to bio slučaj u elektorskom sustavu. Vjerujem da će se pohvale koje se čuju na djelovanje HNV-a čuti i kada je u pitanju organizacija izbornog procesa. Nije prvi puta da ćemo imati više od jedne izborne liste, te to ne smatram nekom posebnom novošću.

► Upravitelj ste Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića, jedne od sedam malih matica. Na sjednici HNV-a, održanoj u Petrovaradinu 30. ožujka, istaknuli ste da je pravni proces vezan uz taj objekt složen. Naveli ste da je Zaklada bila suvlasnik jer objekt nije bio etažiran, da podrum nije bio upisan te da je zgrada u katastru bila evidentirana kao prizemna kuća. Jesu li ti nedostatci u međuvremenu riješeni ili su još uvijek u fazi rješavanja? Zbog čega nisu bili riješeni ranije?

Kao što sam i kazao, svi procesi pravno-administrativne prirode koji su neophodni za nastavak radova na rodnoj kući bana Jelačića su u tjeku ili su završeni. Etažiranje je završeno i sada ostaje proces provođenja toga u nadležnoj službi Republičkog geodetskog zavoda – Katastra nepokretnosti. Tek nakon izvršenih ispravaka informacija u katastru možemo zatražiti građevinsku dozvolu koja je neophodna za započinjanje radova. Radi se o tome da je u katastru objekat bio upisan (činjenično netočno) kao prizemna kuća, dakle nije bilo izvršeno etažiranje, što i dalje priječi započinjanje radova. Odgovor na Vaše posljednje pitanje ne mogu dati, budući za Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića nije vlasnik tog objekta.

Statutom stranke, nasuprot nekim kretivnim tumačenjima, nije propisana situacija u kojoj mandat rukovodstvu i tijelima istekne a da novi nisu izabrani, a isto tako nije propisan nikakav “tehnički mandat”, te se toga držim i sam. Ne smatram sebe zamjenikom predsjednika. Ako pogledate moje objave na društvenim mrežama, i javne istupe, vidjet ćete da se predstavljam kao član stranke i tako i istupam.
Želim naglasiti da nikakav pravosudni proces (kao ni ostali razlozi koje je Žigmanov u javnosti spominjao) ne mogu biti izlika za statutarnu obavezu raspisivanja izbora za stranačka tijela u DSHV-u. Disciplinska odgovornost članova i dužnosnika stranke jasno je, inače, definirana aktima DSHV-a.