Proteklih desetljeća više je puta dolazilo do promjene imena društva, ali i brisanja njegova hrvatskog predznaka
Prije sedamdeset i pet godina, točnije, 6. prosinca 1936. godine za 11 sati zakazana je osnivačka skupština novoga društva u Somboru. Jedan dio članstva nekadašnjeg »Bunjevačkog kola«, koje je bilo aktivno na održavanju tradicionalnih bunjevačkih običaja, igranki i zabava, izazvan je proturječnim pogledima na aktualna nacionalna, politička i socijalna pitanja. Jedno od tih pitanja bilo je i - jesu li Bunjevci Hrvati ili nisu?
Dijelu članstva bilo je potpuno jasno tko su i što su, dok su drugi imali suprotno mišljenje. Predvođeni siromašnim zemljoradnikom Antunom Matarićem iz Nenadić salaša nekolicina je pokazala otpor prema tadašnjem predsjedniku »Bunjevačkog kola« Stipanu Stolšiću, zbog neprihvaćanja velikosrpske buržoazije oličene u vlasti Bogoljuba Jeftića. Ovu grupu su, pokraj nekoliko školaraca, činili siromašniji zemljoradnici, trgovci, zanatlije i radnici.
Zlatko Gorjanac
Opširnije u tiskanom izdanju i u internetskom izdanju za pretplatnike
