Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisalo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na osnovne poticaje u biljnoj proizvodnji. Poziv je otvoren od 2. ožujka do 1. travnja 2026. godine, a zahtjevi se podnose isključivo elektroničkim putem, preko sustava eAgrar. Javni poziv raspisan je u skladu s Kalendarom poticaja za 2026. godinu, koji je ove godine prvi put objavljen unaprijed kako bi poljoprivrednici mogli pravodobno planirati proizvodnju i financije. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr. Dragan Glamočić istaknuo je kako je riječ o najvećem javnom pozivu u sektoru poljoprivrede, za koji je osigurano ukupno 36 milijardi dinara. Time, kako je naveo, država potvrđuje kontinuitet potpore domaćim proizvođačima i stabilnost agrarnog proračuna. Posebna novost ove godine odnosi se na dinamiku isplate. Sredstva će se, prvi put, isplaćivati odmah po prijemu i obradi pojedinačnih zahtjeva, bez čekanja zatvaranja javnog poziva. Cilj je osigurati pravovremenu i učinkovitu isplatu, kako bi proizvođači imali sigurnost pri planiranju sjetve i daljnjim ulaganjima.
Uvedeno pravdanje sredstava
Pravo na poticaje imaju registrirana poljoprivredna gospodarstva s aktivnim statusom u Registru poljoprivrednih gospodarstava. Prije podnošenja zahtjeva potrebno je izvršiti obnovu registracije za tekuću godinu u sustavu eRPG. Poticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasijane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, i to do najviše 100 hektara. Ovogodišnji poziv donosi i značajnu novinu u pogledu pravdanja sredstava. Izmjenama pravilnika, koje su stupile na snagu krajem veljače, uvedena je obveza da korisnici poticaja opravdaju dobivena sredstva računima za kupljeni repromaterijal. Poticaji će se priznavati isključivo na temelju računa za sjeme, sadni materijal, mineralno gnojivo i sredstva za zaštitu bilja, čime osnovna potpora u biljnoj proizvodnji dobiva jasno namjenski karakter.
Prihvatljivi su računi izdani u razdoblju od 1. kolovoza 2025. do 31. srpnja 2026. godine, dok je krajnji rok za pravdanje sredstava 31. srpnja 2026. godine. U slučaju kupnje od veleprodavača obvezna je elektronička faktura u XML formatu, dok se kod maloprodaje priznaje fiskalni račun koji se automatski učitava u sustav i mora sadržavati broj poljoprivrednog gospodarstva, jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili matični broj (MB), sukladno propisima o fiskalizaciji. Izuzetno u 2026. godini omogućeno je priznavanje i fiskalnih računa bez navedenih identifikacijskih podataka, uz ručni unos PFR broja, datuma i vremena izdavanja u sustav eAgrar. Ukoliko korisnik ne opravda isplaćena sredstva u skladu s propisima, bit će obvezan vratiti ih, sukladno zakonu.
Reagiranja poljoprivrednika
Kao i za svaku novinu, ljudi s terena obično imaju svoje mišljenje o tome kako će se iste odraziti na njihove poslovne procese. Tomica Vuković iz Sombora ističe kako će pravdanje sredstava imati skoro pa nikakav utjecaj na njegovu proizvodnju, jer smatra kako se bez problema mogu opravdati.
»Svaki poljoprivrednik jedva čeka da dobije neki novac kako bi ga namjenski potrošio, jer troškovi repromaterijala nisu uopće zanemarivi. Jedino mi se ne sviđa uzak krug mogućnosti pravdanja. Nisu ukalkulirani troškovi nafte, mehanizacije, jer ako je nešto namjenski trošak to je onda ulaganje u obnovu mehanizacije. Sjeme, umjetno gnojivo i sredstva za zaštitu bilja nisu naši jedini troškovi. Što se tiče dvokratne isplate, to će nam samo povećati administraciju. Ovako, kada smo odjednom dobijali sredstva poticaja mogli smo u potpunosti financirati jesensku sjetvu. Ovako će se neki zaduživati kod zadruga dok im ne stigne drugi dio poticaja, što je opet skuplje nego da se plati sve odjednom. Postoji nešto što se zove agrorok plaćanja, ne izdaju zadruge robu na lijepe oči. Ako platiš u žetvi, to je jedna cijena, a ako je odgođeno plaćanje, to je onda druga cijena. Što kasniji rok plaćanja, tim veća cijena. Mislim da nitko nema problem s pravdanjem, nego s tim što se povećava opseg posla za kompjutorom«, zaključuje Vuković.
Marko Tikvicki s Bikova, poljoprivrednik koji se bavi specifičnim oblikom stočarstva, točnije uzgojem starih rasa podolskih goveda u sustavu krava – tele, ima svoje viđenje situacije:
»Svi se mi radujemo kada dobijemo nešto, ali svakako nam se ne financira proizvodnja u potpunosti iz subvencija. Ja ne koristim koncentrate za ishranu jer to nisu muzne krave, hranu za njih proizvodim sam. Kako ću ja tako opravdati subvencije za kvalitetna priplodna grla? Za državnu zemlju ne mogu ni dobiti ništa jer je po pravu prečeg. Mogu pravdati sredstva koja dobijem za stoku tako što kupujem mehanizaciju, ali hoće li se to prihvatati? Ne znam kako će se sve regulirati u stočarstvu glede pravdanja sredstava, za ratarstvo je slika jasna. Na primjer, ja imam svoje sjeme za lucerku i druga krmna bilja, to su višegodišnje biljke, ne kupujem sjeme svake godine, kako to opravdati? Što je s onima koji imaju pašnjak i tako hrane bar pola godine stoku? Na lucerku se ne baca umjetno gnojivo, uglavnom ljudi bacaju stajnjak, kako onda opravdati sredstva za tu parcelu? Ima mnogo nedoumica za stočarstvo, hoće li se pravdati, kako i što, jer do sada nije bilo ništa, a od sada će se navodno pravdati sredstva za sve. Treba istaći da se u stočarstvu kasni s isplatama«.
Nikola Gabrić, ratar s Hrvatskog Majura, kaže kako ove mjere nisu donijete na vrijeme i kako nisu dovoljno specificirane, te kako se još uvijek ne zna točno što je moguće za pravdanje.
»Nitko nam nije rekao mogu li ja otići i kupiti vagon umjetnog gnojiva i time opravdati subvenciju za 100 hektara ili će to biti određene količine gnojiva, sjemena i sredstava za zaštitu bilja po hektaru. To je nedorečeno. Iako je ministar Glamočić najavio kako će se kupovinom potrošnih dijelova za servis traktora i mehanizacije također moći opravdati subvencija, sada odjednom ništa od toga. Ništa se ne zna ni o nafti, također ništa konkretno ne znamo ni za jesen, a ni kako opravdati sredstva. Podržavam pravdanje sredstava, ali nisam zadovoljan što nije do kraja decidirano«, zaključuje Gabrić.
Nova opcija u eAgraru olakšava podnošenje zahtjeva za poticaje
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvelo je novu funkcionalnost u sustav eAgrar s ciljem ubrzavanja i pojednostavljenja podnošenja zahtjeva za osnovne poticaje u biljnoj proizvodnji. U okviru aplikacije eAgrar uvedena je mogućnost prikaza satelitskih snimaka prijavljenih parcela u Registru poljoprivrednih gospodarstava. Nova opcija omogućuje lakše prepoznavanje parcela te precizniju prijavu kultura koje se na njima uzgajaju. Time je, ističu iz Ministarstva, pojednostavljen postupak podnošenja zahtjeva za poticaje po hektaru, ali i njihova obrada. Satelitske snimke svojih parcela poljoprivrednici mogu vidjeti u aplikaciji ePodsticaji prilikom podnošenja zahtjeva za osnovne poticaje u biljnoj proizvodnji, počevši od ponedjeljka, 2. ožujka, kada je raspisan javni poziv po toj osnovi. Dragan Glamočić izjavio je kako je resorno ministarstvo svjesno važnosti pravovremene financijske potpore u razdoblju proljetnih radova.
»Poduzeli smo sve potrebne korake kako bi se zahtjevi brže i jednostavnije podnosili i obrađivali, ali i kako bi sredstva bila usmjerena prema stvarnim, aktivnim proizvođačima«, poručio je ministar.
Uvođenjem ove mjere dodatno se unaprjeđuje transparentnost sustava, smanjuje mogućnost zlouporaba te osigurava pravednija raspodjela proračunskih sredstava. Iz Ministarstva najavljuju kako će i u narednom razdoblju nastaviti s unaprjeđenjem digitalnih usluga i mehanizama kontrole, s ciljem da potpora stigne do onih kojima je doista namijenjena – poljoprivrednih proizvođača diljem Srbije.
Ivan Ušumović
FOTO: minpolj.gov.rs
