Uz pjesmu, buku i zvuk zvona ulicama Plavne danas popodne prošla je povorka djece obična u odrpane nošnje i maske na licima. To su Gadne tute, jedinstven običaj koji se još uvijek čuva u selu Plavna. Gadne tute jurile su djecu po ulicama i svakoga koga su sustigli namazali su po licu karminom, a nekada se to radilo garom.

Nekada je ovaj pokladni običaj započinjao u nedjelju prije čiste sride kada su se djevojke oblačile u najsvečaniju nošnju i tako odlazile na misu. Poslije mise i ručka organizirana je igranka, a nekada je u Plavni bilo pet mjesta na kojima su se mladi skupljali na igrankama. To su Lipe tute

Narednog dana i u utorak, prije čiste sride selom su išle Gadne tute.

»Nekada su Gadne tute bili samo momci i mladi oženjeni muškarci. Bilo ih je 30, 40 u povorci. Oblačili su se što u što lošiju nošnju, na glavi su imali maske od krpa, marama, čarapa. Nosili su zvona i stare korove metle, vijali su djecu, koja su bježala i vikala: »Tute, ture banine, za komadić slanine.« Kada bi stigli djecu garavili su ih po licu. Znalo se u koje kuće su išli, tamo su ih dočekivali domaćini koji su pripremili posluženje, kobasice, meso, krafne,domaće vino i rakiju. Puno kuća je bilo koje su ih primale. Na kraju išli su dio naselja koji se zvao Dudara i tamo su se uz svirce veselili. Tako je bilo prije pedesetak godina.«, kaže Jasna Oto.

Ovaj običaj u Plavni živi i danas zahvaljujući HKPD »Matoš«. » Uspjeli smo okupiti oko dvadesetoro djece. Obučeni su u nošnju, a maskama na licu, sve je dozvoljeno, pa su dječaci u ženskoj nošnji, a djevojčice u muškoj«, kaže Evica Bartulović iz HKPD »Matoš«, koja se prvi puta s tutama susrela 1986. godine kao mlada snaha u Plavni.

Na kraju ophoda sela Gadne tute su se okupile u žunom uredu crkve sv. Jakova. Druženje je završeno pokapanjem bege(ša) uz komične scene sahranjivanja i oplakivanja bege(ša).