»Usjevi iz ranijih rokova koji su teže nicali sustigli su ove posijane kasnije, tako da se može reći da su u zimski period ozimi usjevi generalno ušli u fazi dva-tri lista i početka bokorenja, što je neka optimalna faza razvoja za prezimljavanje«, kaže Olivera Sekulić
Drugu i treću dekadu siječnja obilježile su snježne padaline i temperature koje su se na području Vojvodine spuštale i do -14 stupnjeva. No, usprkos niskim temperaturama, ozima pšenica i ječam i uljana repica sigurni su od izmrzavanja, jer ih štiti snježni prekrivač. Zbog zračnih džepova koje sadrži, on djeluje kao savršen termoizolator. Sloj od svega desetak centimetara snijega uspijeva zadržati temperaturu zemljišta na dubini korijena u granicama od -2 do -5 stupnjeva. I to su temperature koje ne ugrožavaju ni pšenicu ni ječam.
Da nije tog zaštitnog sloja od snijega mraz bi duboko prodirao u tlo, pretvarao vlagu u ćelijama biljaka u ledene kristale koji bi oštetili tkivo mladog usjeva, što znatno smanjuje prinos. U zimama bez snijega, kada temperature padnu ispod -15 stupnjeva, gubici u prinosu dostižu 50 procenata.
Bez štete zbog niskih temperatura
Na području zapadne Bačke prvi snijeg pao je 8. siječnja. Debljina snježnog pokrivača dostigla je i 20 centimetara. Dio se otopio, ali ga još ima dovoljno da i na -10 i nižim temperaturama zaštiti usjeve.
»Ozimi usjevi su prije snijega i niskih temperatura bili u dobrom stanju, tako da im nisu naškodile ni niske temperature prije snijega. Prošle jeseni zbog suše sjetva se razvukla i van optimalnih rokova. Neki poljoprivrednici nisu čekali i sijali su u optimalnim rokovima bez obzira na to što su uvjeti bili nepovoljni zbog deficita vlage u zemljištu, pa je period klijanja i nicanja duže trajao. Neki poljoprivrednici čekali su kišu i sijali kasnije, pa i van optimalnih rokova. Sijalo se od druge dekade listopada, pa do polovine studenog. Ipak, i usjevi iz ranijih rokova koji su teže nicali sustigli su ove posijane kasnije, tako da se može reći da su u zimski period ozimi usjevi generalno ušli u fazi dva-tri lista i početka bokorenja, što je neka optimalna faza razvoja za prezimljavanje«, kaže savjetodavac u PSS Sombor Olivera Sekulić.
Uljana repica na području zapadne Bačke jesenas je bila interesantna za poljoprivrednike. Sijala se i na kvalitetnim zemljištima, odnosno na gornjim terenima, kao zamjena za soju koja je zbog suše prošle godine dala katastrofalne prinose. Za razliku od pšenice, uljana repica je osjetljivija na niske temperature. Njena točka rasta, koja se nalazi tik iznad površine zemlje, predstavlja njen najosjetljiviji dio.
»U zimski period u optimalnoj fazi razvoja ušla je i uljana repica. Tu je, za razliku od pšenice i ječma, situacija jesenas bila malo drugačija, jer dio posijane repice zbog suše nije nikao. Uljana repica je u fazi tri do pet listova, što je optimalna faza za prezimljavanje«, kaže Sekulić.
Osim što je dobar zaštitni prekrivač, snijeg će popraviti i zimske zalihe vlage. PSS Sombor će ovih dana raditi probne uzorke pa će se tada i znati kakvo je stanje vlažnosti u različitim slojevima zemljišta.
Prihrana za mjesec dana
Poljoprivrednici se ovih dana interesiraju za prihranu, a neki su taj posao već uradili. Savjet stručnjaka je da s tim poslom sačekaju.
»S obzirom na to da su biljke u fazi mirovanja i da vegetacija još neće krenuti, rano je za ovu tehnološku mjeru. Ovisno o vremenu, ali sigurno još narednih mjesec dana ne treba raditi prihranu. Hranljive materije trebaju prije svega dušik koji je važan u prihrani, biti dostupni u vrijeme kada biljke krenu s razvojem, a za to je još rano«, kaže Sekulić.
Ona podsjeća da je prije prihrane potrebno uraditi analizu zemljišta. PSS Sombor s analizama će početi početkom veljače.
»Određuje se sadržaj lako dostupnog dušika i raspored dušika po slojevima zemljišta i shodno tome moći će se odrediti količina gnojiva za prihranu«, podsjeća Sekulić.
Analizu zemljišta trebalo bi vršiti svake godine zbog velike mobilnosti dušika u zemljištu i njegovog velikog utjecaja u formiranju prinosa. Pri određivanju količine lako pristupačnog dušika za potrebe N-min metode uzorci zemljišta uzimaju se u veljači i ožujku.
Na području Zapadnobačkog okruga, koje pokriva Prognozno-izvještajna služba regionalnog centra Sombor, usjevi ozime pšenice i ječma se u zavisnosti od rokova sjetve nalaze u različitim fazama razvoja – od faze tri lista razvijena do faze bokorenja, dva stabla razvijena. Vizualnim pregledom usjeva pšenice nije uočeno prisustvo simptoma prouzrokovača biljnih bolesti, kao ni prisustvo lisnih uši i cikade.
»U usjevima ozimih ječmova vizualnim pregledima uočeno je prisustvo simptoma mrežaste pjegavosti lista ječma i to na do 10% biljaka, rinhosporiozne pjegavosti lista ječma na do 3% biljaka«, navodi Tatjana Veselinović iz PIS-a, regionalni centar Sombor.
Na njivama za sada nema aktivnih rupa od poljskih miševa i voluharica. Na pregledanim parcelama nije uočeno ni prisustvo aktivnih rupa od glodavaca (poljski miš), ali se proizvođačima preporučuje da kada vrijeme dozvoli nastave s obilascima svojih parcela aktivnih rupa ovih štetočina. Ako se prilikom pregleda utvrdi brojnost aktivnih rupa na nivou pragova štetnosti – 10-50 aktivnih rupa za poljskog miša i 10-500 aktivnih rupa/ha za poljsku voluharicu, potrebno je primijeniti rodenticide.
Z. V.
