U cilju memoriranja vlastitoga naslijeđa, a na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, od 2012. godine provodi se projekt koji za cilj ima podsjećanje na važne ličnosti, ali i značajne događaje koji su obilježili povijest ovdašnjih Hrvata. Povod za sjećanja su jubilarne (25, 50, 75, 100…) obljetnice rođenja i smrti neke osobe ili datuma odigravanja, kada je riječ o zbivanjima. S početka ovaj je projekt nosio naziv Godina hrvatskih velikana, a potom je koncept snažnije uobličen te se odvija pod nazivom i sloganom Godine novog preporoda.
Osim ZKVH-a, u realizaciji projekta sudjeluju i Hrvatsko nacionalno vijeće i NIU Hrvatska riječ, hrvatske udruge te pojedinci iz lokalnih zajednica.
»I ovoga puta godina pred nama donosi iznimno bogato naslijeđe ovdašnjih Hrvata u područjima kulture, društvenoga i vjerskoga života te politike. Podsjetit ćemo javnost na plodove više znamenitih hrvatskih velikana i velikanki koji su rođeni ili su stvarali na području današnje Vojvodine. I ove godine imamo obljetnice vezane za različita mjesta – poput Subotice, Berega, Srijemske Mitrovice ili Sombora gdje s predstavnicima hrvatskih udruga i Katoličke crkve te pojedincima dogovaramo suradnju na programima obilježavanja. Obljetnice će biti obilježene kroz različite vrste programa kao i putem medijskih objava i priloga«, kaže stručna suradnica ZKVH-a Katarina Čeliković.
Rajić, Mačković, Merković...
Početkom godine, kroz medijske napise, svetom misom i posjetom grobu, obilježeno je 75 godina od smrti svećenika, književnika i društveno-kulturnog djelatnika Blaška Rajića (Subotica, 7. 1. 1878. – 3. 1. 1951.). Također, objavom teksta o njoj, sjetili smo se glumice i operetne pjevačice Vjere Alliger (Stara Pazova, 25. 1. 1898. – Zagreb, 3. 1. 1976.) u povodu 50 godina od njezine smrti.
U ožujku se obilježava 175 godina rođenja arhitekta Titusa Mačkovića (Subotica, 15. 3. 1851. – 17. 9. 1919.), dok u svibnju slijede tri obljetnice: 125 godina rođenja violinista Mike Ivoševa Kuzme (Bereg, 30. 5. 1901. – 6. 10. 1959.); 125 godina rođenja i 100 godina smrti redovnice s. Leopoldine Čović (Subotica, 18. 5. 1901. – Zagreb, 11. 10. 1926.) i 100 godina rođenja slamarke Ane Milodanović (Žednik, 18. 5. 1926. – Subotica, 20. 7. 2011.).
Lipanj donosi podsjećanja na pionira avijacije i sportaša Ivana Sarića (Subotica, 27. 6. 1876. – 23. 8. 1966.) u povodu 150 godina njegova rođenja; književnika i urednika Lazara Merkovića (Subotica, 14. 6. 1926. – 30. 10. 2016.) u povodu 100 godina rođenja te političara i dužnosnika Stipana Marušića (Subotica, 29. 6. 1926. – Novi Sad, 22. 2. 1974.), povodom 100. obljetnice rođenja.
Gorjan, Gabrić, Stantić...
Srpanj će biti u znaku književnika i prevoditelja Zlatka Gorjana (Srijemska Mitrovica, 15. 7. 1901. – Zagreb, 21. 6. 1976.) u povodu 125 godina rođenja i 50 godina njegove smrti dok se u kolovozu navršava 25 godina od smrti kulturnog djelatnika, publicista i sakupljača baštine Bele Gabrića (Subotica, 10. 3. 1921. – 4. 8. 2001.). U rujnu će biti obilježena 150. obljetnica rođenja karmelićanina o. Gerarda Tome Stantića (Đurđin, 16. 9. 1876. – Sombor, 24. 6. 1956.) i 125. obljetnica rođenja učitelja i književnika Ivana Prćića Gospodara (Subotica, 19. 9. 1901. – 9. 12. 1988.).
Listopad donosi tri obljetnice: 225 godina od rođenja bana Josipa Jelačića (Petrovaradin, 16. 10. 1801. – Zagreb, 20. 5. 1859.), 150 godina od rođenja književnika i svećenika Ivana Petreša (Kaćmar, 21. 10. 1876. – Baja, 14. 6. 1937.) te 75 godina od smrti akademske slikarice Jelene Čović (Subotica, 13. 7. 1879. –. 12. 10. 1951.).
Godine novog preporoda u prosincu će biti u znaku 25. obljetnice smrti dvojice velikana: kazališnog redatelja i književnika Petra Šarčevića (Subotica, 3. 10. 1935. – Zagreb, 12. 12. 2001.) i jezikoslovca, dramaturga i kazališnog kritičara Josipa Buljovčića (Subotica, 17. 1. 1932. – 4. 12. 2001.).
Što se tiče povijesnih događaja od značaja za Hrvate u Srbiji, ove godine obilježava se 225 godina od doseljenja Hrvata u jedan dio Banata (Boku, Neuzinu, Klariju i druga mjesta) te 500 godina od Mohačke bitke u kojoj je osmanska vojska predvođena sultanom Sulejmanom II. Veličanstvenim porazila hrvatsko-ugarsku vojsku na čelu s kraljem Ludovikom II. Jagelovićem.
D. B. P.
