Državna revizorska institucija priopćila je da je u sisteme za navodnjavanje u javnom vlasništvu od 2021. do 2024. godine uloženo više od 58 milijuna eura, ali planirano povećanje navodnjavanih poljoprivrednih površina nije postignuto, jer svi novoizgrađeni i rekonstruirani sistemi nisu pušteni u rad

U godini u kojoj je poljoprivreda trpjela štete od suše, koja je u posljednje četiri godina bila redoviti pratilac proizvodnje u ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu paradoksalno je da su ionako male površine pod sustavima za navodnjavanje prošle godine dodatno smanjene. Tako barem pokazuju rezultati Republičkog zavoda za statistiku. Kako je objavio RZS, u Srbiji je tijekom 2025. navodnjavano 47.543 hektara poljoprivrednih površina, što je bilo 2,3 posto manje nego u prethodnoj godini. Najviše se navodnjavaju oranice i vrtovi (92,9 posto), a potom voćnjaci (6,5 posto). Najviše vode crpilo se iz vodotokova – 93,7 posto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda i ostalih izvora. Kako je navedeno, najzastupljeniji tip navodnjavanja bio je orošavanje.

Milijuni hektara, ali u teoriji

U Srbiji se teoretski može navodnjavati oko 1,9 milijuna hektara. U Vojvodini 980.000 hektara, što je podatak dostupan na internetskoj stranici JVP Vode Vojvodine. Iz Hidro sustava Dunav – Tisa – Dunav 500.000 hektara, a 480.000 hektara iz regionalnih sustava. U Bačkoj i Banatu teoretski moguće je navodnjavanje 724.000 hektara, a u Srijemu 226.000 hektara. Ono što je posljednje uradilo vodoprivredno poduzeće jeste prošle godine uređenje osam kilometara kanala Boris blato u šidskoj općini, što je stvorilo uvjete za navodnjavanje 700 hektara.

No, stvaranje uvjeta i izgradnja sustava za navodnjavanje nije uvijek i garancija da će voda stići do njiva. Državna revizorska institucija priopćila je da je u sisteme za navodnjavanje u javnom vlasništvu od 2021. do 2024. godine uloženo više od 58 milijuna eura, ali planirano povećanje navodnjavanih poljoprivrednih površina nije postignuto, jer svi novoizgrađeni i rekonstruirani sistemi nisu pušteni u rad.

Veliki broj izgrađenih sistema za navodnjavanje nije pušten u upotrebu, iako je u više slučajeva završena izgradnja fizičkih objekata, kao što je brana i akumulacija »Mali Iđoš«, crpna stanica »Mali Iđoš 2«, podsistem »Srbobran« i sistem »Jaseničke kapi«.

Izvještaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja »Upravljanje sistemima za navodnjavanje u javnoj svojini« navodi da su sistemi za navodnjavanje izgrađeni na površini od oko 105.000 hektara, što je manje od šest posto zemljišta koje ima povoljne uvjete za navodnjavanje.

Za razliku od drugih europskih zemalja, Srbija ima veoma nisku zastupljenost navodnjavanja, s navodnjavanim površinama koje u 2022. godini čine oko dva posto obradivog zemljišta. Najveći sistemi su na području Vojvodine, prije svega u Bačkoj i Banatu – oko 75 posto, što je uvjetovano kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem i značajnim količinama tranzitnih voda (Dunav, Tisa i Sava) na ovom prostoru.

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u 2024. godini ukupna površina koja se navodnjavala iznosila je nešto manje od 49.000 hektara, što je nešto manje od 20 posto planiranih količina za navodnjavanje do 2034. godine.

Realizirana samo trećina plana

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od planiranih 160.000 hektara poljoprivrednih površina za navodnjavanje u okviru Akcijskog plana za provođenje Strategije upravljanja vodama na teritoriju Srbije za period 2021. – 2023. godine, realizirano je samo 30 posto tog plana. Dodatni problem predstavlja kašnjenje u izradi ključnih planskih dokumenata, među kojima je i program navodnjavanja i odvodnjavanja u Srbiji za period do 2032. godine, koji je i pored osigurane tehničke podrške u iznosu od 1,2 milijuna eura bespovratnih sredstava i dalje u fazi izrade.

Državna revizorska institucija u svojem je izvješću dala i preporuke Republičkoj direkciji za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U njima se među ostalim preporučuje poduzimanje aktivnosti na započetim projektima izgradnje, rekonstrukcije i sanacije sistema za navodnjavanje, kako bi ovi sistemi bili stavljeni u funkciju u cilju osiguranja planirane količine vode za navodnjavanje, poduzimanje potrebnih aktivnosti kako bi u registar vodnih objekata bili unijeti neophodni podaci za sve kanale i crpne stanice koji se odnose na sisteme za navodnjavanje bez obzira na oblik vlasništva.

Z. V.