Do sada Hrvati nikada nisu imali priliku birati neposredno svoja nacionalnomanjinska vijeća. Od prvih izbora 2002. pa sve do posljednjih 2022. birali su ih putem elektora * Prema podacima od 12. siječnja 2026. godine u Poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine upisano je 22.512 birača što čini 57,56% od ukupnog broja Hrvata u Srbiji, što znači da će ove godine izbori biti neposredni
Na posljednjim izborima za nacionalna vijeća nacionalnih manjina održanim 2022. godine samo četiri nacionalne manjine (Crnogorci, Goranci, Hrvati i Makedonci) izbore su imali po elektorskom modelu, odnosno posredne, dok je 19 manjina imalo neposredne izbore.
Sudeći prema podacima iz posebnog biračkog popisa Crnogorci, Hrvati i Makedonci imat će neposredne izbore dok jedino Goranci neće.
Naime, prema Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, ukoliko je 24 sata prije raspisivanja izbora u poseban birački popis upisano više od 40% pripadnika nacionalnih manjina prema posljednjem popisu stanovništva, održavaju se neposredni izbori. Prema podacima od 12. siječnja 2026. godine u poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine upisano je 22.512 birača što čini 57,56% od ukupnog broja Hrvata u Srbiji. Crnogoraca je od 20.238 upisano 11.325 (55,95%), Makedonaca od 14.767 je upisano 8.790 (59,52%) a Goranaca je od 7.700 upisano tek 628 (8,15%).
Do sada Hrvati nikada nisu imali priliku birati neposredno svoja nacionalnomanjinska vijeća. Od prvih izbora 2002. pa sve do posljednjih 2022. birali su ih putem elektora. Birali su ih posredno tako što su davali potpise za elektore koji su na elektorskoj skupštini birali članove nacionalnog vijeća. Drugim riječima, aktivno biračko pravo nisu imali svi Hrvati (upisani u poseban birački popis) već su ga, oni koji su to učinili, prenijeli na elektore kojima su dali potpis.
Prvi izbori 2002.
Na prvoj elektorskoj skupštini održanoj u Subotici 15. prosinca 2002. ukupan broj elektora koji su sakupili potpise ili su po drugom osnovu bili elektori je bio 204, a na elektorskoj skupštini ih je nazočilo 198. Od toga je bilo 17 vijećnika koji su bili vijećnici u općinskim skupštinama, tri zastupnika u Skupštini Vojvodine, jedan zastupnik u Saveznoj skupštini, 19 elektora koje su kandidirale hrvatske udruge i 164 elektora čiju je kandidaturu podržalo 100 potpisnika.
Elektori koji su bili zastupnici ili vijećnici političkih stranaka i organizacija bili su iz Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini njih 8 elektora, Hrvatski narodni savez je imao 6 elektora, Liga socijaldemokrata Vojvodine 4, Demokratska stranke jednog, Jugoslavenska udružena ljevica (JUL) jednog i Grupa građana u Skupštini općine Subotica imala je jednog elektora 1 (ukupno 21). Bilo je 170 muškaraca i 34 žene među elektorima iz ukupno 30 mjesta iz SR Jugoslavije.
Premda je DSHV imao više stranačkih elektora i bio daleko jača, utjecajnija i dugovječnija stranka, HNS koji je bio nositelj liste Foruma hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine, pobijedio je na ovim izborima.
Konstituiranje prvog HNV-a
Prvi HNV konstituirao se 25. siječnja 2003. godine u Subotici. Vijeće je činilo 20 vijećnika s liste HNS-a (u to vrijeme predsjednik stranke je bio Franjo Vujkov) i 15 vijećnika s liste DSHV-a. Već na prvoj sjednici došlo je do napuštanja sjednice od strane 14 vijećnika DSHV-a.
»Točka spora bilo je utvrđivanje dnevnog reda, odnosno rasprava o statutu. Naime, dok su vijećnici DSHV-a bili za to da se na sastanku imenuje Statutarna komisija koja bi izradila Statut HNV-a za sljedeći susret, druga struja (20 vijećnika okupljenih oko HNS-a) inzistirala je na raspravi o statutu koji su oni već pripremili za sastanak. Vijećnici DSHV-a bili su protiv, očekujući preglasavanje i usvajanje statuta, te su stoga protivnicima zamjerali na nedemokratičnosti, jednoumlju, nelegitimnosti i brzopletosti u pripremi osnovnog akta. Većinska je skupina optužila vijećnike DSHV-a da namjerno nastoje odugovlačiti s registriranjem HNV-a, jer im sastav Vijeća ne odgovara, zatim ukazala na veliku potrebu u zajednici za što skorijim otpočinjanjem rada HNV-a, te da se predloženi statut i poslije usvajanja može mijenjati na nekoj od sljedećih sjednica kad već druga struja nije na ovaj susret donijela svoj prijedlog ovoga dokumenta. Budući da se, po tko zna koji put kompromis nije mogao naći, na glasovanje je predsjedavajući stavio prijedlog o formiranju Statutarne komisije. Kako prijedlog nije prošao, 14 vijećnika DSHV-a (od 15 nazočnih) napustilo je skup. Preostali vijećnici su, uz iskazano žaljenje zbog nastalih okolnosti, nastavili rad i usvojili Statut HNV-a, izabrali za predsjednika mr. Josipa Ivanovića, a za tajnika Ladislava Suknovića, te donijeli odluku o pristupanju registriranju. Na kraju dvosatnog sastanka nazočnim vijećnicima obratio se novoimenovani predsjednik mr. Josip Ivanović koji je istaknuo da će se zalagati za integraciju na više razina, počevši od onih unutar HNV-a i hrvatske zajednice, do integracije ove manjinske zajednice u državi u kojoj živi«, prenijela je događanja s konstituirajuće sjednice Hrvatska riječ u svom prvom broju od 31. siječnja 2003. godine.
Prvi dužnosnici
U mandatu dugom osam godina nije bilo jedinstva u HNV-u, dapače dolazilo je do čestih sukobljavanja, a što je rezultiralo i promjenama dužnosnika. Prvi predsjednik HNV-a Josip Ivanović na toj je dužnosti bio dvije godine (2003.-2005.), nakon njega za predsjednika je izabran Josip Z. Pekanović (2005.-2007.) te Branko Horvat (2007.-2010.).
Predsjednici Izvršnoga odbora prvoga saziva HNV-a bili su Lazo Vojnić Hajduk (2003.-2006.) i Slavica Peić (2006.-2010.).
Dopredsjednici prvoga saziva HNV-a bili su: za regiju Subotice Branko Horvat (2003.-2005.) i Josip Ivanović (2008.-2010.), za regiju Sombora vlč. Josip Pekanović (2003.-2010.), za regiju Podunavlje Stipan Šimunov (2003.-2010.) te za regiju Srijem Mato Groznica (2003.-2005.) i Zdenko Đaković (2005.-2010.). Bilo je ukupno 35 vijećnika.
U ovome razdoblju konstituiranja i formiranja institucija, a što je pozorno pratila Hrvatska riječ, događalo se mnogo toga, među ostalim mr. Bela Tonković, dugogodišnji neprikosnoveni lider DSHV-a od njegovog osnutka smijenjen je 2003. godine a za predsjednika je izabran Petar Kuntić.
Već sljedeće godine došlo je do ujedinjenja HNS-a (koja je bila član Foruma HIOV-a) s DSHV-om 2004. i uopće prestanka djelovanja Foruma HIOV. U sljedećim godinama prvotne dvije liste podijelile su se na više frakcija i struja, manje ili više međusobno suprotstavljenih.
Jedna od struja formirala je 2008. godine u Lemešu Hrvatski demokratski forum »Preporuke iz Lemeša« čija je predsjednica bila Antonija Čota, dok su Lazo Vojnić Hajduk i Zvonimir Perušić bili dopredsjednici.
Dvije uzastopne pobjede liste DSHV-a
Drugi izbori održani su 2010. godine, također po elektorskom modelu. Ukupno je na elektorskoj skupštini bilo 134 elektora (137 ih je bilo prijavljeno), a na izborima su se kandidirale dvije izborne liste: lista br. 1 – Hrvatska lista za europsku Srbiju (nositelj liste je bio Petar Balažević iz Demokratske stranke) i lista br. 2 – Hrvatska lista – DSHV i hrvatske udruge (nositelj liste je bio dr. sc. Slaven Bačić). Listu DSHV-a podržalo je 75 elektora, a listu Demokratske stranke 47 od ukupno 134 prisutna elektora. Pobijedila je lista koju je predvodio DSHV osvojivši 18 mandata dok je lista Demokratske stranke osvojila 11 mandata.
Za predsjednika HNV-a izabran je dr. sc. Slaven Bačić, a za dopredsjednike Andrija Ađin (za Podunavlje), Andrija Kopilović (za regiju Subotica), Mata Matarić (za regiju Sombor) te Andrej Španović (za Srijem). Tajnik je bio Željko Pakledinac.
Predsjednik Izvršnog odbora bio je Darko Sarić Lukendić, a dopredsjednik Petar Balažević. Članovi Izvršnog odbora bili su: za obrazovanje – Pero Horvacki/od 2012. Anđela Horvat, za informiranje Dujo Runje/ od 2012. Ankica Jukić-Mandić, za kulturu Zlatko Načev te za službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma Ivan Stipić.
Na elektorskoj skupštini 2014. sudjelovale su dvije izborne liste: lista br. 1 – dr. sc. Slaven Bačić uz potporu DSHV-a i lista br. 2 – dr. sc. Tomislav Stantić. Pobijedila je prva lista za koju je glasovalo 95 elektora i koja je u Vijeću dobila 21 mandat, dok je za drugu glasovalo 37 elektora i osvojili su 8 mjesta u Vijeću.
Za predsjednika je ponovno izabran dr. sc. Slaven Bačić, a dopredsjednici su bili Andrija Ađin (Podunavlje), Snežana Periškić (Sombor), Mira Tumbas (Subotica) i Andrej Španović (Srijem).
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a bio je ponovno Darko Sarić Lukendić, dok su članovi odbora zaduženi za pojedine oblasti bili Anđela Horvat (obrazovanje), Zlatko Načev (kultura), Željko Pakledinac (službena uporaba jezika i pisma) i Željko Šeremešić (informiranje).
J. D.
