»Očuvanje jedinstvenih šumskih, vlažnih i vodenih staništa, kao i velikog broja strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, predstavlja važan korak k održivom razvoju, zaštiti prirodne baštine i odgovornom odnosu prema budućim generacijama«, kazala je pomoćnica predsjednika Općine Šid Branimirka Riđošić

Nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo postupak zaštite Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, čime je osigurano očuvanje ekosistemskog i predionog diverziteta tog područja, nacrt uredbe o proglašenju Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume i studija zaštite s kartografskom dokumentacijom, koju je na osnovu ovlaštenja shodno članku 102. i 103. Zakona o zaštiti prirode izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode Novi Sad, oglašen je javni uvid i javna rasprava o spomenutom nacrtu. Spomenutim dokumentom ovaj predio pod šumom stavio bi se pod zaštitu kao zaštićeno područje prve kategorije. Javna rasprava o dokumentima o zaštiti održana je u sali Skupštine općine Šid 26. prosinca 2025. godine u okviru koje su razmatrane primjedbe dostavljene tijekom javnog uvida. Javni uvid o nacrtu uredbe i proglašenju i studije zaštite Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume bit će održan u trajanju od 20 dana, od 23. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. godine.

Nacionalni i međunarodni značaj

Specijalni rezervat prirode Bosutske šume nalazi se na teritoriju Općine Šid, 86 posto (katastarske općine Jamena, Morović, Višnjićevo, Batrovci i Adaševci) i Grada Srijemska Mitrovica, 14 posto (katastarske općine Bosut i Srijemska Rača). Ovaj rezervat prirode prostire se na području Srijemske Mitrovice i Šida na 17.618,14 hektara. Postupak zaštite SRP Bosutske šume pokrenut je u srpnju 2025. godine na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša na čelu s ministricom Sarom Pavkov.

»Izuzetno mi je drago što smo pokrenuli postupak zaštite Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, jer je to važan korak u očuvanju naše prirodne baštine. Na području SRP Bosutske šume prisutne su prirodne vrijednosti od posebnog nacionalnog i međunarodnog značaja: značajan broj rijetkih i ugroženih divljih i biljnih i životinjskih vrsta, očuvana staništa nizijskih hrastovih šuma koja predstavljaju rijetkost u Europi. Cilj ovog postupka je očuvanje izuzetno vrijednog specijalnog, ekosistemskog i predionog diverziteta ovog područja«, kazala je Pavkov nakon što je Ministarstvo pokrenulo postupak zaštite i naglasila da ovaj rezervat, svojim jedinstvenim biodiverzitetom, rijetkim vrstama i ekosistemima, nije značajan samo za Srbiju, već ima i međunarodni značaj.

»Ovaj rezervat ispunjava uvjet za proglašenje zaštićenog područja prve kategorije, kao zaštićenog područja međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Osim toga, Bosutske šume su identificirane kao međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (Important Bird Area) i potencijalno su područje europske ekološke mreže NATURA 2000. U našoj zemlji trenutno je zaštićeno 10,53 posto teritorija. Nastavit ćemo i u narednom periodu raditi na daljem povećanju teritorija pod zaštitom, kao i na očuvanju ovakvih izuzetnih prirodnih dobara«, kazala je Pavkov.

Najveći nizijski prostor hrastovih šuma u Europi

Područje Bosutskih šuma predstavlja najveću prostornu cjelinu šuma hrasta lužnjaka u jugoistočnoj Europi i Panonskoj nizini, s izuzetno vrijednim šumskim, vlažnim i vodenim staništima. Riječ je o području od nacionalnog i međunarodnog značaja, s čak 37 tipova staništa prioritetnih za zaštitu i velikim brojem strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

»Najveća prostorna cjelina šuma hrasta lužnjaka u jugoistočnoj Europi i Panonskoj nizini, s posljednjim ostacima nizinskih prašuma koje su u XII. vijeku u Posavini prekrivale preko 700.000 hektara, nalazi se danas u slivu rijeke Bosut (...) Tijekom valorizacije područja zabilježeno je: 13 strogo zaštićenih vrsta viših biljaka, 14 strogo zaštićenih beskičmenjaka, 4 strogo zaštićene vrste riba, 8 strogo zaštićenih vrsta vodozemaca, 7 strogo zaštićenih vrsta gmazova, 156 strogo zaštićenih vrsta ptica i 15 strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Pritom, otkrivene su i neke vrste koje nemaju odgovarajući status zaštite, jer se smatralo da su iščezle s prostora Srbije«, navodi se u obrazloženju Prijedloga za pokretanje zaštite.

Korak prema održivom razvoju

Na javnoj raspravi u Šidu o dokumentima o zaštiti navedenog prirodnog dobra prisustvovali su predstavnici Ministarstva za zaštitu prirode Jasmina Jović i Lidija Stevanović te predstavnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Alen Kiš, koji je prezentitao podatke o bosutskim šumama.

Bosutske šume nalaze se u jugozapadnom dijelu Srijema na tromeđi Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine u slivu rijeke Bosut. Kako je istaknuo Kiš, to je najveća cjelina šuma hrasta lužnjaka u Srbiji i sa spačvanskim šumama u Hrvatskoj čine najveći kompleks nizinskih hrastovih šuma u Europi. Na ovom prostoru nalazi se 37 prioritetih tipova staništa na nacionaloj razini na kom žive strogo zaštićene vrste. Stanište je za mnoge biljke koje postoje i rastu samo u ovom području. U njemu živi panonski gušter, šišmiši, vidra, krupna divljač i čak 156 strogo zaštićenih vrsta ptica.

Kao upravljač bit će imenovano JP Vojvodina šume, a ostali korisnici ovog područja, poput JP Vojvodina vode, Vojne ustanove Morović i lovačkih i ribolovačkih udruženja, dat će svoje predstavnike u savjet korisnika. Sve zainteresirane fizičke i pravne osobe mogu tijekom trajanja uvida, zaključno s 11. siječnjom 2026., u pisanoj formi dostaviti primjedbe na dokumente o zaštiti Ministarstvu za zaštitu okoliša.

»Općina Šid pruža punu podršku inicijativi za proglašenje Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, prepoznajući izuzetan nacionalni i međunarodni značaj ovog područja kao najveće cjeline šuma hrasta lužnjaka u jugoistočnoj Europi. Očuvanje jedinstvenih šumskih, vlažnih i vodenih staništa, kao i velikog broja strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, predstavlja važan korak k održivom razvoju, zaštiti prirodne baštine i odgovornom odnosu prema budućim generacijama«, izjavila je pomoćnica predsjednika Općine Šid Branimirka Riđošić.

Ministarstvo zaštite okoliša je u 2025. godini za svrhe zaštite i unaprjeđenja zaštićenih područja osiguralo 550 milijuna dinara, što je dvostruko veći iznos od onog koji je opredijeljen 2021. godine.

S. D.