Večeras je u subotičkoj Sinagogi priređen javni doktorski koncert mag. art. Csabe Paska posvećen Đuri Arnoldu (Taksony, 1781. — Subotica, 1848.) skladatelju i dirigentu koji je postavio temelje glazbene kulture u Subotici. Doktorsku tezu koja tematizira Arnoldovo djelo subotički dirigent, zborovođa i profesor glazbe mag. art. Csaba Paskó brani na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Osim Arnoldove »Misse Sparte« na programu je bila i Simfonija br. 88 u G-duru Josepha Haydna. »Missa Sparta«, nastala u posljednjoj godini Arnoldova života, važi za njegovo najvažnije i najzrelije djelo. Kako je u programu navedeno, svojom svečanošću i bogatom orkestracijom, skladba stoji ravnopravno uz djela bečkih majstora. Uvodni dio Kyrie poklapa se u duhu s Haydnovom Simfonijom br. 88 u G-duru; oba djela počinju sporim, svečanim Adagiom koje se razvija u živ i radosan Allegro. »Missa Sparta« nije samo liturgijsko djelo već pokazuje kako je jedan vojvođanski skladatelj uspio bečkoga uzora prilagoditi vlastitom okruženju i time stvoriti djelo trajne umjetničke vrijednosti.

Na večerašnjem koncertu, pod ravnanjem mag. art. Csabe Paska, sudjelovali su: Akademski pjevački zbor Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka (umjetnička voditeljica Antoaneta Radočaj-Jerković), »Virtuoso Orchestra« (koncertmajstor Zsiga Pál) te solisti iz Budimpešte: Tünde Szabóki (sopran), Mercedes Heim (alt), Zoltán Megyesi (tenor) i Péter Cser (bas).

Đuro Arnold je, kako ističe mag. art. Csaba Paskó, postavio temelje glazbene kulture u Subotici. Od 1800. do svoje smrti bio regens chori (zborovođa) današnje subotičke katedrale sv. Terezije Avilske a osnivajući stalni pjevački zbor i orkestar postavio je temelj današnjoj muzičkoj školi u gradu. S osposobljenim glazbenicima, Arnold je još 1809. na obali Palićkog jezera održao prvi javni koncert klasične glazbe u Subotici.

Djelo Đure Arnolda značajno i za ovdašnju hrvatsku zajednicu stoga je jedan od pokrovitelja večerašnjeg koncerta bio i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.