Budući da policija nije otkrila počinitelje vandalizma na katoličkom Kerskom groblju u Subotici prije dva mjeseca, vandali su se ohrabrili i proteklog vikenda nedjelo ponovili. I to još razornije i drskije – porušeno je 96 križeva, srušeno tridesetak kamenih vaza, iščupano je više klupa i oštećeno nekoliko nadgrobnih spomenika. Nakon ovoga gotovo da se više nitko, osim ponekog dužnosnika u kurtoaznoj izjavi, ne nada da će akteri ovog rušenja biti imenovani.
    U isto vrijeme u Vojvodini se dogodilo još nekoliko incidenata usmjerenih protiv manjina: oštećen je Slovački dom i razbijena su stakla na slovačkoj evangelističkoj crkvi u Bačkoj Palanci, a u Đurđevu je uklonjeno nekoliko dvojezičnih naziva ulica i naseljenog mjesta, razbijeni su prozori na nekoliko kuća čiji su vlasnici građani rusinske nacionalnosti, uz ispisivanje parola »Rusini selite se«. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Ivanović u izjavama medijima rekao je da je na djelu »val poruka pripadnicima manjina da nisu poželjne ovdje«.
    Ako su Hrvati od ranije konstantna meta političkih ekstremista, ili samo huligana, uočljivo je pokretanje incidenata i prema ostalim manjinskim zajednicama u Vojvodini. Protiv Slovaka godinama unazad nisu zabilježeni nacionalistički ispadi, a i Rusini su do sada bivali više-manje pošteđeni. Sad je ovo izgleda nova situacija, ali država ne demonstrira volju da ovakvom razvoju stane na put. Svojim nečinjenjem, ili nedovoljnim činjenjem, ona otvara prostor za daljnje širenje protumanjinskog prostakluka.
    Sve ovo događa se u trokutu čije tri isturene točke čine: opće jačanje radikaliz-ma u Srbiji, eskalacija nasilja na Kosovu s neciviliziranom reakcijom u srbijanskim gradovima, te nedovoljno iskren odnos države prema nacionalnim manjinama i njihovim institucijama. Upravo ovo treće najbolje je okarakterizirala predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća Ana Makanova-Tomanova izjavom, kako je Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u SCG »europski«, ali da je njegova primjena »balkanska«, te da manjine ne smiju biti »vizit karta ove države za Europu«.
    Država je osnovala vijeća nacionalnih manjina kako bi imala čime mahati pred Zapadom, ali nije osigurala sredstva za njihovo funkcioniranje. Predsjednik Rusinskog nacionalnog vijeća Rafail Ruskovski bio je ovih dana slikovit: »Nacionalna vijeća smještena su na razinu elementarne nepogode, za njihovo financiranje predviđena su sredstva iz proračunske rezerve.« Ako i toga bude.