SUDNICA BEZ RJEČNIKA
Mnoge reči iz optužnice ne razumem. Hotimično, na primer, za tu reč prvi put čujem, točka, općina, suradnja, obrana, zapadni Srijem, vidim da je to neki geografski pojam ali ne znam u kojoj zemlji se nalazi taj Srijem… Frustriran sam zbog čudne odeće koja se nosi u sudnici. Ta odeća me asocira na katoličku inkviziciju što je za mene psihološki neprihvatljivo. Dr. Vojislav Šešelj, pritvorenik, na prvom pojavljivanju u haaškoj sudnici, »Danas«, 27. veljače 2003.
SLADOLEDŽIJA IZ SUSJEDSTVA
Kupnjom (beogradskog) »Frikoma« postali smo jedna od vodećih industrija sladoleda u Europi. Ivica Todorić, vlasnik koncerna »Agrokor«, »Nacional«, 25. veljače 2003.
DIPLOMA ZA VIZU
Talijanske škole su bolje od naših škola i u Rijeci ljudi upisuju djecu u te škole, iako nemaju nikakve veze sa Talijanima, pošto znaju da će materinji jezik i te kako naučiti i kod kuće. To nije slučaj sa srpskim školama. Što će djetetu diploma na ćirilici u Hrvatskoj? Odmah možeš da mu izvadiš vizu da se preseli u Jugoslaviju! Bogdan Denić, profesor Sveučilišta NYC, predavač na State Department School i predsjednik NVO Tranzicijom ka demokraciji, »Pravi odgovor«, 25. veljače 2003.
ZABETONIRANA ŠUTNJA
To što domaći dežurni klevetnici Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu sada, kada je i Šešelj stigao tamo, a Plavšićka dobila strogu kaznu zatvora, šute kao da su zaliveni betonom, samo govori o važnosti Tribunala u procesu utvrđivanje istine i u pomirbi regije. Drago Pilsel, kolumnist, »Novi list«, 2. ožujka 2003.
NOSTALGIČNI AUTONOMAŠ
Nostalgičan sam prema mapi Jugoslavije koju sam poznavao, a što se tiče autonomije, ne mogu biti nostalgičan jer to apsolutno više nije moguće, jer nema više ni one Jugoslavije, ni one Srbije, ni one Vojvodine. Nemoguće je vraćati se nečemu što je prošlost jer 21. vek otvara nove mogućnosti i ima svoje imperative, naročito u zemljama koje su u tranziciji, pa se tome i valja prilagoditi. Čini mi se da u tom novom stanju imamo razlog više za autonomnost ovog regiona, koji jeste prirodna, geografska, ekonomska i sociološki uređena zajednica. To je oblik autonomije koji obezbeđuje prevashodno odgovor na ono što se najgrublje može svesti na raspolaganje sopstvenim dohotkom, a to će onda značiti prateće instrumente i zakonodavstvu delatnost i decentralizaciju unutar same Vojvodine kao zajednice. Boško Krunić, nekadašnji pokrajinski dužnosnik, predsjednik Foruma V-21, »Dnevnik«, 1. ožujka 2003.
TROSTRUKI POZIV
Mislim da što se tiče Svetog oca, (u svezi papine posjete Beogradu) ne bi bilo problema ukoliko se ispune tri uslova: da ga pozove država, SPC i Katolička crkva. Međutim, trostruki poziv još uvek nije formulisan. Kada je reč o patrijarhu Pavlu on bi već sutra mogao da poseti Vatikan. Msgr. Jean Louis Tauran, tajnik Odjela s državama pri Vatikanu, NIN, 27. veljače 2003.
KOMIČNI IDIOTIZAM
U naše doba sve je teže i uzaludnije predvidjeti što će sutra biti sa svijetom i Europom u politici, ekonomiji, kulturi i ekologiji. Ipak, za Hrvatsku je izvjesno, kao i za Srbiju i BiH, da će najmanje još jedno desetljeće patiti od teških recidiva nacionalnog bunila. Jer ovdje se još ne shvaća da nam ljudsku i građansku budućnost najviše ugrožava vlastito stalno buncanje o ugroženosti nacije i o tolikim vanjskim i unutarnjim neprijateljima. Narod se ne može izvući iz tog već komičnog idiotizma bez pomoći jedne suvremene duhovne i političke elite – kojoj danas jedva naziremo začetak. Nikola Visković, profesor na Pravnom fakultetu, »Feral«, 22. veljače 2003.
PODANICI OPSTALI
Trebalo je to (lustraciju) uraditi odmah, pre dve godine. Međutim, jedan deo političke elite primio je u svoje redove bivše ne samo Miloševićeve već i Brozove podanike i na taj način gradio infrastrukturu svojih stranaka. Žalosno je što su to u pitanju nekadašnje opozicione stranke. Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Srbije, »Blic«, 26. ve-ljače 2003.
ZAKAŠNJELO »KAMENJE«
Stounsi su zakasnili. Trebali su doći 1990. i svirati dvadesetogodišnjacima, na tromeđi Srbije, Bosne i Hrvatske. Možda onda do rata na prostoru SFRJ ne bi došlo. Dr. Zorica Tomić, sveučilišna profesorica, »GL«, 2. veljače, 2003.
