Književni prvijenac poznate subotičke kulturne djelatnice Nele Skenderović U grlu jato tica stoji predstavljen je u četvrtak, 22. svibnja, u HKC-u Bunjevačko kolo. U knjizi, koja je koncem prošle godine objavljena u nakladi NIU Hrvatska riječ, sabrano je čak četiri desetljeća njezina iskušavanja u poeziji.

Autentičnost na književnoj sceni

Zbirka je podijeljena na nekoliko cjelina i u njoj su zastupljene duhovne, odnosno religiozne, potom zavičajne pjesme, jedno poglavlje nosi naziv Linija žene gdje je prisutno tzv. žensko pismo, tu su i autoričini osobni izazovi, nešto što ju je dotaknulo, riječju široke teme koje veže slikovitost.

»Za svaku pjesmu koju sam napisala imala sam nekakav unutarnji poriv, potrebu, nešto što sam morala izraziti na neki način, a ovo je bio možda jedini mogući tada, nisam to znala na drugi način. Svaka je imala neko osjećanje, doticaj s onim što me okružuje, što me dodirnulo i negdje izazvalo, motiviralo ili ostavilo neki pečat, trag na mene koji sam morala nekako uobličiti. Rekla bih da je to kao neki unutarnji oganj ili rijeka, može se to različito tumačiti, koji se prosto želi izraziti. Zbirka novi naslov U grlu jato tica stoji i ja osobno, kao i mnogi, imam potrebu za priopćavanjem sebe drugima. Kada sam pisala pjesme za Festival bunjevački pisama, redovito sam pisala i tekstove. Neke pjesme specifično su pisane za taj festival, ali nisu bile po narudžbi (nisam rutinski pisac da mogu tako pisati), već su ipak bile u nekom suodnosu sa svima s kojima sam bila u doticaju pa sam tako određivala temu za njih. Pjesme su pisane na bunjevačkoj ikavici uz koju sam odrasla i taj mi je govor drag, te na standardnom hrvatskom jeziku«, kaže Nela Skenderović.

Za objedinjavanje Nelinih pjesama iz četrdesetogodišnjeg razdoblja i njihovo objavljivanje u ovoj zbirci zaslužna je Nevena Baštovanović.

»Otkad sam postala članica Književno-teatarskog kružoka (KTK) pri HKC-u Bunjevačko kolo, gdje sam bila zadužena za glazbu, susretali smo se na književnim večerima gdje je Nevena mogla čuti nekolicinu moje uglazbljene poezije. Budući da sam imala još dosta toga napisanog, predložila mi je da se izda knjiga i nakon nekog vremena to se i dogodilo«, navodi Nela.

Nevena Baštovanović, koja je i urednica knjige, izrazila je veliku radost zbog izlaska Nelinog prvijenca te istaknula kako su rijetka imena na ovdašnjoj hrvatskoj književnoj sceni koja izađu iz zavičajnosti i regionalnosti.

»Nela je dobro poznata hrvatskoj zajednici i pučanstvu koje prati kulturne događaje i vjerujem da je ovo jedan novi pogled na njeno stvaralaštvo i na jednu autentičnost i iskorak koji postoji na našoj književnoj sceni. Rijetka su imena koja izađu iz zavičajnosti i regionalnosti. Nela u svom stvaralaštvu koje se proteže na nekoliko desetljeća unazad, zaista je napravila iskorake. Fragmente toga mogli smo vidjeti i čuti na različitim manifestacijama u našoj zajednici, a jako se radujem što je sada to uokvireno u koricama jedne knjige i da će ostati trajno dobro nama i onima koji dolaze poslije nas«, kaže Nevena, dodajući kako je Nelin poetski svijet izgrađen:

»Nela ima jednu pjesmu koja nosi naslov Ima jedan svijet i iznimno mi je to zanimljivo zbog toga što je njen poetski svijet izgrađen. To je ono što je rijetkost, za što trebaju godine, iskustvo i vještina da bi se do toga došlo. Njezina poetika je vrlo zanimljiva, iako su u ovoj knjizi i teme pluralne, i jezik na kraju krajeva, ali u svoj toj pluralnosti vidi se u stvari jedan moderan senzibilitet i izričaj. U tom smislu njen poetski svijet jeste siguran, stamen, postavljen na jasnim temeljima i jako dobro izveden«.

Ravnica, voda, ljubav, sloboda...

O poeziji Nele Skenderović i njezinoj zbirci na promociji je govorila i Klara Dulić Ševčić, profesorica književnosti i stručna suradnica u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.

»Kad razmišljam o ovoj zbirci pjesama i zapravo o cijeloj Nelinoj poetici, nekako mi se samo od sebe nametnulo kako je Nelina poetika poetika pripadanja. Njezin pjesnički subjekt najprije jako duboko pripada sebi, a prostor kojim se taj pjesnički subjekt kreće, taj njegov pjesnički svijet je jedan prostor slobode. Taj prostor slobode omeđen je jednom specifičnom toponimijom, to su mjesta koja su imenovana, neka od njih su neimenovana. Na prvome mjestu to je ravnica, potom Dunav, najzastupljeniji toponim nakon ravnice, pa Skenderevo, Jadransko more, Zagreb, Lemeš i brojna druga mjesta. Dunav se kroz stihove pojavljuje 6-7 puta pri čemu na jednom mjestu ima specifičan atribut a to je 'dida Dunav'. Posebice me je privukla tema vode u njezinim stihovima koja se varira kroz nekoliko različitih motiva, a to su more, rijeka, Dunav, Tisa, pa onda bara, močvara itd. Druga velika tema Neline poezije svakako je ljubav, koja se u njenoj poeziji javlja na način kako ju shvaćaju starogrčki filozofi, a to je kroz tri vida: Eros, Agape i Filia. Treća velika tema je sloboda, koja je ljekovita, iskrena. U Nelinim pjesmama ima radosti, smijeha, ima i mnogo oporosti koja poput crnog vina zastaje u grlu i tjera nas na nekakva različita pitanja i preispitivanja«, istaknula je Dulić Ševčić.

U ime nakladnika nazočnima se obratila ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić:

»Stvaralaštvo Nele Skenderović već je dobro poznato našoj publici, ponajprije kroz njezin glazbeni rad i dugogodišnje prisustvo na kulturnoj sceni. Večeras nam je osobito zadovoljstvo predstaviti još jednu dimenziju njezina umjetničkog izraza – poeziju. Neline pjesme donose dubinu osjećaja, osobnu iskrenost i snagu riječi, a to nas ne iznenađuje jer njezino stvaralaštvo uvijek odiše autentičnošću i toplinom«.

Pjesme Nele Skenderović tijekom književne večeri čitali su članovi KTK-a Zoltan Sič i Bernadica Ivanković, njezinu uglazbljenu poeziju izvela je vokalna solistica Antonija Dulić, a premijerno je prikazan i video spot za pjesmu Ples za misečinu, svilu i zvečke koji je snimio Zvonimir Sudarević.

Knjiga U grlu jato tica stoji može se kupiti u NIU Hrvatska riječ po cijeni od 400 dinara.

I. Petrekanić Sič